Zašto još uvijek plaćamo porez na menstruaciju?

Objavljeno 19.05.2020 - VijestiZanimljivosti

Zašto još uvijek plaćamo porez na menstruaciju?

Menstruacija je u mnogim zemljama svijeta tabu tema. O ženskom krvarenju se baš ne govori ni u Hrvatskoj, ali se zato svaka hrvatska žena koja koristi proizvode za menstruaciju za to oporezuje. Ako uzmemo u obzir činjenicu da svaka žena krvari u prosjeku 38 godina, 7 dana u mjesecu, možemo zaključiti da će tijekom života potrošiti oko 17.000 tampona ili uložaka, što iznosi u prosjeku oko 30.000 kuna. U taj iznos ubrajaju se i analgetici koji su potrebni za olakšavanje menstrualnih grčeva i bolova.
I dok brojne zemlje podržavaju tzv. Period tax te smanjuju porez na ženske higijenske potrepštine ili ih potpuno oslobađaju poreza, Hrvatska se nalazi u samom svjetskom vrhu. PDV na proizvode za menstruaciju u Hrvatskoj je 25% što znači da je treći najveći na svijetu, iza Mađarske i Ujedinjenih Arapskih Emirata.

“Menstruacija se događa gotovo svakoj ženi pa se, upravo zato što se radi o biologiji, proizvodi namijenjeni menstrualnoj higijeni ne bi trebali smatrati luksuzom. Europski parlament je 2019. usvojio rezoluciju o ravnopravnosti spolova i politikama oporezivanja u EU te time, između ostalog, pozvao sve članice na ukidanje poreza na proizvode za menstruaciju. Zato možemo reći da se PDV od 25% u Hrvatskoj čini nepravednim, pogotovo ako uzmemo u obzir da postoje brojne djevojčice i žene koje si proizvode za menstruaciju ne mogu priuštiti što se smatra menstrualnim siromaštvom, u svijetu poznatijem pod nazivom Period poverty”, istaknula je Danela Žagar, brand menadžerica iz globane tvrtke INTIMINA, poznatoj po proizvodima posvećenima ženskom intimnom zdravlju.

U posljednjih nekoliko mjeseci svjedočili smo smanjenju PDV-a na proizvode za menstruaciju u Njemačkoj, te njegovom ukidanju u Škotskoj gdje je ranije iznosio tek 5%. Čak je i SAD uveo novi zakon prema kojem će građani imati pravo na povrat poreza na kupnju ženskih higijenskih potrepština. U Kanadi, Irskoj, Australiji, Indiji i brojnim afričkim zemljama taj porez već godinama ne postoji, pa se postavlja pitanje zašto on u Hrvatskoj iznosi 25% te zašto se tamponi, ulošci i drugi proizvodi za menstruaciju, poput sve popularnijih menstrualnih čašica ne smatraju osnovnim životnim potrepštinama.

Nakon porezne reforme u Hrvatskoj, od 1. siječnja 2019. godine se po sniženoj stopi PDV-a od 5% oporezuju kruh, mlijeko, knjige, lijekovi, medicinska oprema za invalide, dnevne novine i kinoulaznice. Po sniženoj stopi od 13% oporezuju se dječje sjedalice za automobile, dječje pelene, dječja hrana, ulaznice za koncerte, isporuka vode i struje, ljesovi, gnojiva, sadnice. No, reforma nije obuhvatila ženske higijenske proizvode.

I dok brojne zemlje 28. svibnja obilježavaju Dan menstrualne higijene (eng. Menstrual Hygiene Day), mi se u Hrvatskoj možemo posvetiti širenju svijesti o potrebi dostupnosti ženskih higijenskih proizvoda svim ženama i djevojčicama te nastojanju da se ukinu ili smanje porezi na te, itekako osnovne životne potrepštine.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u