Više plaćamo dok se ne gradi, nego da se gradi

Objavljeno 23.02.2013 - Gospodarstvo

Više plaćamo dok se ne gradi, nego da se gradi

Hrvatsku je zastoj na izgradnji Pelješkog mosta koštao tri puta više od same izgradnje. No to nije jedini spor jer ih se čak šest odnosi na istočni nastavak riječke zaobilaznice, odnosno dionicu Sv. Kuzam – Križišće. Više od 600 milijuna kuna iznosila su potraživanja građevinara prema Hrvatskim cestama krajem prošle godine, a taj enorman iznos odnosio se isključivo na troškove po osnovi zastoja na nizu gradilišta u Hrvatskoj, gdje sustav funkcionira tako da je ponekad najbolje ništa ne raditi kako bi se dobro zaradilo. Svaki dan čekanja i nerada na bilo kojem gradilištu u Hrvatskoj košta. Strojevi koji ne rade, a nalaze se na gradilištu s potpisanim ugovorom o građenju koštaju, također i radnici, čuvarska služba, teretna i druga vozila, pa je sve to temelj za gomilanje računa. Kako u Hrvatskoj svih ovih godina ne manjka loše organiziranih gradilišta i projekata, rezultat su stotine milijuna kuna bačenih u vjetar, a da za to nitko ne odgovara.  Priča je izuzetno zanimljiva, jer ukazuje na ozbiljne devijacije u sustavu cestogradnje u Hrvatskoj, ali i zato što je po prvi puta zbog ovoga podnesena i prijava Mladenu Bajiću. Kako neslužbeno doznajemo iz izvora bliskih DORH-u, tvrtka Hrvatske ceste uputila je prijavu DORH-u u kojoj se traži izvid kako bi se utvrdilo postoji li osnova za kaznena djela na temelju financijske štete koju trpi HC zbog zastoja u brojnim projektima, odnosno zbog ogromnih računa ispostavljenih jer nisu postojali uvjeti za gradnju na terenu, iako je ugovor o građenju prethodno bio potpisan. Tragom te prijave naša redakcija zatražila je iz HC-a odgovor na kojim je sve gradilištima, po kojoj osnovi i u kojem iznosu, nastao tako veliki zahtjev od 600 milijuna kuna.

Popis financijski najvećih i najproblematičnijih predmeta pokazuje da je na apsolutno prvom mjestu ugovor o gradnji Pelješkog mosta, gdje su građevinske tvrtke ispostavile zahtjev od čak 327,8 milijuna kuna po osnovi zastoja na gradilištu. Javnosti je poznato da su građevinari i HC postigli nagodbu, koju je potvrdila svojom odlukom i hrvatska Vlada, kao i da je tom nagodbom odlučeno umjesto traženih 327,8 milijuna kuna građevinarima priznati iznos od 168,7 milijuna kuna. Gotovo istovremeno HC je uz odobrenje Kukuriku Vlade priznao i iznos od oko 58 milijuna kuna za stvarno izvedene radove na mostu Pelješac, koji se odnose na uređenje pristupa i gradnju obale, te druge obavljene poslove. Pokazalo se da je Hrvatsku zastoj na izgradnji Pelješkog mosta koštao tri puta više od same izgradnje. Slijedi apsurdan i sulud zaljučak koji kaže da je Hrvatska investirala 168,7 milijuna kuna zato što se Pelješki most nije gradio, jer je točno toliko koštao zastoj projekta, čiju je gradnju dva puta otvorio Ivo Sanader, a jednom Jadranka Kosor. Gradio se nije i zato što projekt Pelješkog mosta, koji je izrađen pod patronatom Jure Radića, hrvatski građevinari nisu tehnološki bili sposobni realizirati. O toj aferi je već pisao naš list, pa je stoga samo potrebno primjetiti i dodatni apsurd, koji kaže da je graditeljima Pelješkog mosta zbog zastoja plaćeno 168,7 milijuna kuna, iako oni uopće nisu ni mogli realizirati projekt kako je bio zamišljen.

Iznos za Pelješki most je najveći, ali nikako nije i jedini. Čak šest sporova odnosi se na istočni nastavak riječke zaobilaznice, dionicu Sv. Kuzam-Križišće, koja je trenutno u žiži javnosti zbog blokade gradilišta od strane splitskog Konstruktora.

 

www.novilist.hr

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u