USKORO PRVA LNG PUNIONICA U HRVATSKOJ

Objavljeno 02.12.2019 - Zanimljivosti

USKORO PRVA LNG PUNIONICA U HRVATSKOJ

U riječkom Kukuljanovu je završena izgradnja prve punionice za ukapljeni prirodni plin (LNG, UPP) u Hrvatskoj te vam s ovom informacijom najavljujemo njeno skoro otvaranje.
Zašto je ta informacija gospodarski i za javnost uopće značajna? Iz nekoliko razloga.

Riječ o hrvatsko-slovenskoj investiciji koja se realizira u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) uz financijsku podršku INEA-e, europske agencije koja raspolaže s ukupno 23,7 milijardi eura za financiranje komponente prijevoza, jedne od tri okosnice CEF-a.

Projekt prve hrvatske punionice za ukapljeni prirodni plin (LNG) dijelom je te europske infrastrukture transporta TEN-T. Od ove godine bit će upisana u europsku mrežu LNG punionica.
Projektom ukupne vrijednosti 2.475.400 € obuhvaćene su tri punionice za LNG na području Republike Slovenije i Republike Hrvatske, a s punionicom u Rijeci Hrvatska se napokon uključuje u europski projekt Blue Corridor i postaje dijelom europske infrastrukture punionica za LNG kao alternativno gorivo s niskim udjelom ugljika za teška cestovna vozila.

Značajno je kako taj projekt, iako privatna investicija, pridonosi snažnijem korištenju UPP-a (LNG) u teškom teretnom prometu, što ima pozitivan ekonomski učinak (jeftinije gorivo), a kao alternativno gorivo s niskim udjelom ugljika ima pozitivan učinak na okoliš (manje štetnih plinova).

Pri uspostavi svojih mreža za opskrbu teških motornih vozila UPP-om, države članice bi trebale osigurati uspostavu javno dostupnih mjesta za opskrbu, barem uzduž postojeće osnovne mreže TEN-T, na odgovarajućim udaljenostima, uzimajući u obzir najmanju udaljenost koju mogu prijeći teška motorna vozila na UPP. Okvirno bi potrebna prosječna udaljenost između mjesta za opskrbu trebala bi biti približno 400 km.

Za razliku od većine članica EU, Hrvatska još uvijek ne daje poticaje za ulaganja u razvoj i izgradnju infrastrukturu i prelazak teških kamiona na LNG. Dakle, nema investicijskih kredita, nema poticajnih mjera niti se primjenjuje Zakon o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva (NN 120/16) koji je na snazi od 29.12.2016., a koji se veže uz Direktivu o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva 94/14 EU.

Hrvatska će takvom politikom teško dostići EU cilj od 14% alternativnih goriva u prometu do 2030., s obzirom da smo tek na 3,1% računajući UNP (LPG, autoplin). Iako se svake godine putem FZOEU na ime posebne naknade za motorna vozila ubire gotovo 200 milijuna kuna koja se nenamjenski troše mimo prometa, kojem se daju tek mrvice u odnosu na ubrana sredstva.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u