U PETAK ONLINE FESTIVAL SUSJEDSTVA BROD NA KUPI EPK

Objavljeno 19.11.2020 - Zanimljivosti

U PETAK ONLINE FESTIVAL SUSJEDSTVA BROD NA KUPI EPK

U petak, 20. studenog 2020. od 14.00 sati održavat će se online Festival susjedstva Brod na Kupi, jednog od 27 susjedstava Europske prijestolnice kulture, pod nazivom Na Brodu različitih kultura, putem Facebook stranice Prirodoslovni muzej Rijeka i YouTube kanala Prirodoslovni muzej Rijeka.

Naime, inicijativu susjedstva Brod na Kupi vodi jaka i iskusna institucija – Prirodoslovni muzej Rijeka, a planirana je bila sasvim drugačija dobrodošlica na 222 metra nadmorske visine, u mjestu koje prvo pozdravlja svakog putnika koji dolazi iz susjedne Slovenije u Hrvatsku – u Brodu na Kupi, u dvorcu koji stoljećima krasi mjesto zahvaljujući dalekim frankopanskim i kasnijim zrinskim vremenima – u Kaštelu Petra Zrinskog. U Kaštelu Prirodoslovni muzej Rijeka uskoro otvara novi stalni postav Divljina s pogledom na more, a Primorsko-goranska županija Interpretacijski centar Putovima Frankopana.

Ipak, vremena su drugačija, a ljudi više nego ikad prilagodljivi, pa se i festival Na Brodu različitih kultura prilagodio digitalnoj izvedbi, kako bi se što više zainteresiranih moglo upoznati s jednim od goranskih susjedstava Europske prijestolnice kulture.
U digitalnom festivalskom programu susjedstvo Brod na Kupi kroz jednominutne filmove predstavlja novi postav, prikazuje stvaranje socijalnih spona u zajednici pod mentorstvom umjetnika, upoznaje intimne priče manjina u Slavoniji i educira o jednoj od tri velike zvijeri koje nastanjuju uzvisine ovog pograničnog područja. Naposljetku, (raz)otkriva se Brod na Kupi i to kroz kviz u kojem publika provjerava usvojeno znanje o susjedstvu, a zauzvrat na poklon dobiva ulaznicu u Kaštel Zrinskih.

Raspored online programa Festivala susjedstva Na Brodu različitih kultura, petak 20.11.2020.

Online program susjedstva Brod na Kupi bit će većinom moguće pratiti putem Facebook stranice Prirodoslovni muzej Rijeka, dok se predavanje u 19.00 sati organizira putem YouTube kanala Prirodoslovni muzej Rijeka.
14.00 sati – prva crtica iz postava Divljina s pogledom na more, kratki video prilog o ¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬jednom od budućih izložaka, putem Facebook stranice Prirodoslovni muzej Rijeka.
14.30 sati – druga crtica iz postava Divljina s pogledom na more, kratki video prilog o ¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬jednom od budućih izložaka, putem Facebook stranice Prirodoslovni muzej Rijeka.
15.00 sati – treća crtica iz postava Divljina s pogledom na more, kratki video prilog o ¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬¬jednom od budućih izložaka, putem Facebook stranice Prirodoslovni muzej Rijeka.
15.30 sati – Aktivno mirovanje dva, video prilog o radionici stvaranja socijalnih spona u Susjedstvu, putem Facebook stranice Prirodoslovni muzej Rijeka.
16.00 sati – Susjedstvo Brod na Kupi u gostima, putovanje fotografijom u Slavoniju, putem Facebook stranice Prirodoslovni muzej Rijeka.
16.30 sati – Muzej osobnih priča i priča Jovice Radosavljevića, predstavljanje interkulturnog projekta i primjera dobre prakse, putem Facebook stranice Prirodoslovni muzej Rijeka.
19.00 sati – Uloga risa u ekosustavu i njegov značaj za čovjeka, predavanje uživo Vedrana Slijepčevića, putem YouTube kanala Prirodoslovni muzej Rijeka
20.00 sati – Otkrij Susjedstvo Brod na Kupi, online kviz, putem Facebook stranice Prirodoslovni muzej Rijeka.

U realizaciji online programa sudjeluju djelatnici Prirodoslovnog muzeja Rijeka: ravnateljica Muzeja i voditeljica tima Susjedstvo Brod na Kupi dr.sc. Željka Modrić Surina, voditeljica marketinga i članica tima Susjedstva Brod na Kupi Klara Bukovac, zamjenik ravnateljice i viši dokumentarist Borut Kružić, kustos dr.sc. Boštjan Surina i kustosica Nadia Dunato Pejnović.
Susjedstvo Brod na Kupi čine članice dr.sc. Željka Modrić Surina i Klara Bukovac iz Prirodoslovnog muzeja Rijeka, vanjska suradnica Prirodoslovnog muzeja Rijeka Tamara Tomac, zamjenica gradonačelnika Grada Delnica Katarina Mihelčić, Ana Mihelčić Šamec iz OŠ Frana Krste Frankopana u Brodu na Kupi te Marta Blažević, vanjska suradnica Prirodoslovnog muzeja Rijeka.
Posebne zahvale za realizaciju programa zaslužuju OŠ Frana Krste Frankopana iz Broda na Kupi, njen ravnatelj Davor Tkalac te nastavnice Marija Tonković, Jelena Glad i Ana Mihelčić Šamec, zatim Udruga Fade in i Željka Kovačević te Romski resursni centar Darda i Jovica Radosavljević.
Europsko susjedstvo Broda na Kupi je Estonski prirodoslovni muzej iz Tallinna, s kojim Prirodoslovni muzej Rijeka razvija dobrosusjedsku institucionalnu suradnju.

Detaljnije o Festivalu susjedstva Brod na Kupi – Na Brodu različitih kultura

O susjedstvu Brod na Kupi
Brod na Kupi se nalazi na rubnom području grada Delnica, u dolini rijeke Kupe, u čijem središtu dominira Kaštel Zrinskih iz 17. stoljeća kojim upravlja Prirodoslovni muzej Rijeka.
Krajolik je raznolik, odlikuju ga brojne prirodne vrijednosti s bogatom kulturno-povijesnom baštinom. Mjestom Brod na Kupi prolazi državna cesta D203 koja spaja dvije obale Kupe – hrvatsku i slovensku. Samo mjesto broji oko 200 stanovnika pri čemu je podjednaki broj pripadnika hrvatske, većinom umirovljeničke i romske populacije.
Ime mjesta Brod na Kupi prvi put spominje se 1481. kao posjed Frankopana, a od 1577. bio je u posjedu Zrinskih koji su ondje na temeljima starijega, pretpostavlja se frankopanskoga, burga izgradili utvrđeni dvor kojeg je 1651. godine obnovio Petar Zrinski te je smjestio upravu u Brod na Kupi čime mjesto odn. gospoštija dobiva povijesno značajnu ulogu. Župnu crkvu Sv. Marije Magdalene također je podigao Petar Zrinski (1670. godine) te pripojio Kaštelu. Nakon Zrinsko-frankopanske urote (1671. godine) te smrti Adama Zrinskog (1691. godine), dvorac je potpao pod upravu Ugarske, a kasnije i Austrije.
Kaštel Zrinskih je spomenik prve kategorije, u vlasništvu je Grada Delnica, a njime upravlja Prirodoslovni muzej Rijeka čime Kaštel postaje jedinom kulturnom ustanovom muzejskog tipa u Gorskom kotaru.
Iz svakodnevice života u Brodu na Kupi moguće je isčitati nekoliko važnih utjecaja koje ova zajednica živi. Život u sklopu graničnog područja, suživot hrvatske, slovenske i romske zajednice kao i činjenice da u Brodu na Kupi djeluje Prirodoslovni muzej Rijeka smješten u Kaštelu Zrinskih. Život u pograničnoj zoni nemoguće je izolirati od utjecaja i činjenice da je Brod na Kupi ujedno i granični prijelaz rijekom i granicom odijeljen od susjedne Slovenije, Europe i Schengenske zone.
Brod na Kupi kao zajednica otvara i temu suživota i činjenicu da je gotovo izjednačen broj hrvatskog i romskog stanovništva uz statistike koje ukazuju na visoku starosnu dob hrvatskog stanovništva te odlazak mladih. Romska zajednica, jedna od većih romskih zajednica na području županije, smještena je na rubnom teritoriju Broda na Kupi u tri romska lokaliteta koja u tom području postoje dugi niz godina.
Pokretanjem programa Muzeja i u suradnji s Rijeka 2020 promišljaju se novi načini i koncipiraju nove strategije i znanja integracije i suživota. Povezujući faktor u svim procesima predstavlja djelovanje riječkog Prirodoslovnog muzeja koji je lociran u samom središtu mjesta, u impresivnom i značajnom objektu s dovoljno prostora za sadržaje prilagođene novom lokalitetu s ciljem da se prostoru stalnog postava i interpretacijskih centara, odnosno Kaštela Zrinskog vrati nekadašnja funkcija svojevrsnog okupljališta mještana i šire zajednice te postane svojevrstan “dnevni boravak”.

O nositelju inicijative
Prirodoslovni muzej Rijeka snažna je kulturna ustanova otvorena korisnicima i publici, najvažnija institucija stručnog i znanstvenog rada na području prirodoslovlja u Primorsko-goranskoj županiji i šire, prirodoslovni muzej međunarodno važnih i otvorenih zbirki koji pomiče granice i postavlja nove standarde rada u muzejskoj struci u Hrvatskoj i široj regiji te otvoreno mjesto inicijative, učenja i posredovanja znanja i iskustava na različitim razinama, kao i značajan pokretač kulturnog turizma u regiji. Takvom vizijom Muzej djeluje na obje lokacije – u Rijeci i Brodu na Kupi. Naime, od 2014. godine, Muzej djeluje i u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi, kao jedina muzejska ustanova na području Gorskog kotara te je značaj dio njegovih aktivnosti usmjeren prirodnoj baštini Gorskog kotara, ali i razvoju zajednice, kulturnog života i turizma. Kaštel Zrinskih je trenutno zatvoren zbog uređenja novog postava “Divljina s pogledom na more” i interpretacijskih centara “Putovima Frankopana” te “Visoki krš”. Bolje vas našli u Brodu na Kupi, u 2020. godini!

O programu Na Brodu različitih kultura
Susjedstvo Brod na Kupi razvija program koji doprinosi povezivanju zajednice i razvijanju participativnih modela slijedeći teme i suodnos prirode, znanosti i društva u cjelini osnažujući inovativne pristupe u edukaciji koji objedinjuju znanost, umjetnost, edukaciju i aktivan pristup u radu sa zajednicom. Prirodoslovni muzej Rijeka u Rijeci i u Brodu na Kupi interdisciplinarnim pristupom istražuje granice različitih područja znanosti integrirajući teme prirode, društva, okoliša, kulturnog nasljeđa i specifičnosti mikro-lokacije.
Program rada Prirodoslovnog muzeja Rijeka u Kaštelu Zrinskih u Brodu na Kupi, u vrijeme do i nakon 2020. godine, ima u cilju unaprijediti percepciju kulturne i prirodne baštine, te prirode i prirodnih zakonitosti kod publike, kao i razviti osjećaj povezanosti s baštinom kraja kojem pripadaju. Cilj programa je da se djeca i mladi, odrasli i treća životna dob u Kaštelu osjećaju ugodno i dobro došlo, te da ga spoznaju kao mjesto gdje mogu potražiti informacije, naći odgovore na svoja pitanja te nadograditi svoje znanje o svijetu prirodne i kulturne baštine i/ili jednostavno se družiti. Kaštel Zrinskih, koji je i kao građevina zaštićen kao nepokretno kulturno dobro, prirodno se nameće kao središte kulturnog života Kupske doline i šire, te će muzej nastojati djelovati kao otvoreno mjesto izmjene znanja i ideja, centar prirodoslovnih istraživanja, jedno od središta kulturnih događanja i pokretača prirodoslovnog i kulturnog turizma u regiji, a prije svega pokušati povećati zadovoljstvo kulturnim životom kod lokalnog i regionalnog stanovništva. Koristeći se svim sredstvima Muzeja i timom stručnjaka, nastojat ćemo javnosti približiti i upoznati ih s prirodoslovnim i kulturnim temama kroz sve oblike edukativne komunikacije (stručna vodstva, popularno-znanstvena predavanja, stručne ekskurzije, edukativne radionice, izložbe, gostovanja umjetnika, predstave).

Programski elementi i aktivnosti
Aktivno mirovanje – program je koncipiran i posebno osmišljen za potrebe zajednice Broda na Kupi kao jedinstvene lokacije kroz koji se problematizira suživot zajednice kao cjeline, ali i kontekst suodnosa prirode i društva.
Kroz program će se predstaviti primjeri dobrih praksi (Mucko, Babić) i zamišljen je kao serija predavanja i/ili radionica namjenjenih djelatnicima Muzeja i podrška stručnom timu nositelja inicijative i samoj zajednici. Kroz program se provlače teme integracije i participacije svih zastupljenih zajednica u Brodu na Kupi, kao i uključivanja stanovnika pogranične zone Slovenije. Jedan od planiranih načina interakcije je program „storytellinga“ odnosno razmjene priča, mitova i legendi prisutnih u romskoj i neromskoj kulturi kao svojevrsna platforma upoznavanja. Procesi započeti kroz ovaj oblik aktivnosti bit će prezentirani u 2020. godini kroz različite forme – izložbe i/ili javna predavanja i razgovore koji uključuju i razmjenu iskustava samih sudionika.
Radionice “Aktivno mirovanje dva” se temelje na intergeneracijskoj i interkulturnoj razmjeni vještina i znanja između romske i neromske zajednice, odnosno stvaranju novih socijalnih spona između stanovnika/ica Broda na Kupi.
Većinu osnovnoškolske populacije predstavljaju romska djeca, a većinsko, neromsko lokalno stanovništvo je starije životne dobi pa je radionica zamišljena kao platforma njihove interakcije, koja se u svakodnevnici ne događa često, iako obje skupine stanovnika dijele iskustvo života u Brodu, svako u svom kulturnom i dobnom kontekstu. Cilj je stvaranje novog, hibridnog konteksta.
Radionice započinju radom sa svakom grupom zasebno, a u procesu se stapaju u isti radionički proces.
Prva faza počinje s radionicama mentalnog mapiranja življenog prostora Broda na Kupi na temelju kojeg nastaju dvije različite mape lokalnog područja. One govore o aktivnostima, sjećanjima, svakodnevnim kretanjima, željama, problemima, projekcijama stanovništva. Mape ukazuju i na zone preklapanja, susretanja, odnosno mimoilaženja dvije korisničke grupe.
Nastavak radionice uključuje niz, na prvi pogled nespojivih aktivnosti kao što su: tjelesno razgibavanje, vježbe za oči, vježbe za ravnotežu, mapiranje memorije, društvene igre u susjedstvu, osnove romskog jezika.
U drugoj fazi radionice, dvije grupe počinju surađivati međusobnim predstavljanjem dotadašnjeg procesa. Dotadašnje aktivnosti su zamišljene kao „simetrične“, nadopunjujuće, a dobivaju novi smisao udruživanjem zajedničkih snaga obje grupe. Proces se nastavlja kroz interakciju koja se formatira u procesu, a proizvodi različite „tragove“ u obliku umjetničke dokumentacije te se usmjerava prema finalnoj izvedbi.

Autori i voditelji su Bojan Mucko i Vanja Babić.
Bojan Mucko je kulturni antropolog i novomedijski umjetnik. Izlagao je na raznim grupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu. Od 2014. do 2019. godine radi kao novinar, vanjski suradnik televizijskih emisija Znanstveni krugovi (HRT1), Transfer (HRT3), PRIZMA (HRT1), 2020 za Rijeku (HRT3). Od 2017. do 2019. vodi projekt Marginalnost / Točka komunikacije baziran na radionicama građanskog osnaživanja stanovnika jednog od zagrebačkih romskih naselja (Galerija GMK). Od 2020. radi kao doktorand na Institutu za etnologiju i folkloristiku na projektu Europski režim iregulariziranih migracija na periferiji: od etnografije do pojmovnika (ERIM).
Vanja Babić, rođen u Zagrebu 1984., studirao je strojarstvo na Veleučilištu u Zagrebu, magistrirao 2008., a umjetničko obrazovanje stekao je u kroz studiji novih medija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je s posebnom počasti diplomirao 2013. godine. Trenutno radi kao asistent na Katedri za animirani film i nove medije Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu. Surađuje s umjetnikom Bojanom Muckom, predstavljajući društvenu interaktivnu umjetnost performansa te je dio većeg umjetničkog kolektiva pod nazivom PIT, eksperimentirajući s novim medijima.

O europskom susjedstvu – Estonskom prirodoslovnom muzeju
Eesti Loodusmuuseum, Tallinn, Estonia – Estonski nacionalni prirodoslovni muzej osnovan je 1. siječnja 1941. godine Uredbom Vijeća narodnih komesara Estonskog SSR-a. Prvi član znanstvenog osoblja, a ujedno i vršitelj dužnosti ravnatelja, bio je zoolog Eerik-Madis Kumari.
Muzej je prikupio oko 19.500 geoloških, 55.500 botaničkih i 15.000 zooloških primjeraka iz zbirki Pokrajinskog muzeja. Preko 10.000 njih uništeno je u vrijeme II svjetskog rata kada je Muzej privremeno zatvoren. Ponovno se otvara 1946. i u prva tri mjeseca broji preko 8.000 posjetitelja. U to vrijeme, izložbe su imale ideološku i političku tematiku, poput “Staljinski plan preoblikovanja prirode” (1951). 1950-ih i 1960-ih zaposlenici muzeja aktivno su sudjelovali u pionirskim kampovima, gdje su organizirali izlete, kvizove i tematske dane.
Tijekom sovjetskog razdoblja muzej otpočinje i s ambicioznim programom edukacije publike kao i posebno osmišljenom muzejskom propagandom. Vijesti o otvaranju novih izložbi objavljuju se u svim važnim novinama, a 1951. je u kinu “Oktoober” reklamiraju se posebnim najavama prije projekcije filmova. Krajem četrdesetih godina prošlog stoljeća muzej je počeo održavati predavanja i sastanke u tvornicama i školama i tako širio svoju prisutnost i direktno radio na razvoju publike. Od tog razdoblja do danas, Estonski prirodoslovni muzej prerastao je u muzej s oko 50.000 posjetitelja godišnje. Muzejske zbirke uključuju botaničke, geološke i zoološke zbirke, u muzeju se održavaju brojna događanja svakog mjeseca i svakodnevno se prihvaćaju stotine školske djece.

Autor: Lena Stojiljković

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u