Hrvatski novi izvori nafte

Sve su to posljedice natječaja za dodjelu koncesija za istraživanje nafte i plina koji je nedavno raspisala Crna Gora, a na koji se već prijavilo petnaestak naftnih kompanija, među kojima i  svjetski naftni 'divovi' Gazpromnjeft te norveški Statoil ali i domaća INA.

Kad je barel 120 dolara, turizam pada u peti plan

Područje južnog Jadrana INA je u suradnji s Amerikancima, kompanijom Chevron, istraživala još prije tridesetak godina kada su pronađeni nafta i plin, no tadašnja tehnologija nije omogućavala bušenja na tako velikim dubinama pa se dalje nije istraživalo - kaže nam predsjednik Nadzornog odbora INA-e Davor Štern. Naime, Jadransko more na jugu najdulje je, prosječno oko 500 metara, a na nekim područjima dno je na 1250 metara. - Sada je Crna Gora  raspisala natječaj za koncesiju na naftna istraživanja i INA se javila. No, kad se nađe naftno polje, teško je odrediti njegove granice pa se tako se u Crnoj Gori može crpiti nafta koja se nalazi i ispod dubrovačkog  područja – pojašnjava  Štern te dodaje kako bi se u Konavlima isplatilo bušiti jer je crpljenje nafte na kopnu značajno jeftinije nego na moru.

- Sasvim je sigurno da će INA, koja mora osigurati rezerve, na tome i raditi – poručuje Davor Štern, a na pitanje kako će se sve to uskladiti s turizmom kroz koji  čitav jug gleda svoju budućnost, odgovara kako je to izuzetno teško. - Naftna polja i turizam nisu baš spojivi, iako je tehnologija crpljenja nafte danas tehnološki toliko razvijena da je potpuno 'čista' pa se tako u Americi sada nafta vadi usred polja pšenice. No, u situaciji kad barel nafte stoji 120 dolara, turizam pada ne u drugi, već u peti plan – ističe predsjednik NO INA-e dodajući kako o svemu  treba još puno razgovarati.