Hrvatska među rijetkim u Europi bez ekstremista

Za razliku od većine europskih zemalja, u Hrvatskoj nema ni jedne stranke koju bi se moglo svrstati u ekstremnu desnicu, iako je desni politički spektar vrlo šaren.
Voditelj Centra za politološka istraživanja Anđelko Milardović kaže da u Hrvatskoj postoje marginalne desno-radikalne skupine koje imaju određeno subkulturno značenje, poput skinheadsa ili pokreta Stormfront, ali da nema desno-ekstremnih stranaka.

»U Hrvatskoj je HDZ desni centar. Desnije od desnog centra je HSP, a što se tiče ostalih pravaških stranaka, s obzirom na to da su iz iste programske osnove, one su u odnosu na neke programske politike radikalnije od HSP-a. No, ni jedna ne zagovara restauraciju NDH i ne govori eksplicitno da strance treba protjerati«, kazao je Milardović, koji upozorava da kad se govori o desnim ekstremistima u Europi, treba biti oprezan i razlikovati, na primjer, Nacionalni pokret Jean-Mariea Le Pena u Francuskoj i Nacionalnu demokratsku stranku NDP u Njemačkoj. Također, treba voditi računa da desnije od takvih stranaka postoje neonacističke skupine koje zagovaraju ksenofobiju i ekstremizam prema strancima, a pod nadzorom su institucija za zaštitu ustavnog poretka. Milardović smatra da bi do jačanja ekstremne desnice u Hrvatskoj moglo doći nakon ulaska u EU.

»Postavlja se pitanje koji bi tip ekstremne desnice bio u Hrvatskoj. Za sada je nema, ali po logici stvari, kad Hrvatska uđe u EU tu će u velikom broju dolaziti stranci i naseljavati se. Od sjevera do juga Europe ekstremnu desnicu karakterizira antiemigrantski stav, ksenofobija svake vrste kao kontrapunkt globalizaciji i multikulturalnom društvu. Kad uđe u EU, od toga Hrvatska neće biti izuzeta«, ističe Milardović. Slično smatra i profesor političke filozofije Žarko Puhovski, koji podsjeća na primjer Švedske gdje je od ulaska u EU došlo do jačanja ekstremne desnice. »Kad uđemo u EU, bit će lakše povezivanje s desno orijentiranim strankama i u realnom svijetu i na internetu«, dodaje Puhovski.

Po njegovu mišljenju, za nastanak i jačanje ekstremne desnice postoje potencijali, a riječ je o skupinama poput skinheadsa, ratnih veterana i drugih ratnih stradalnika, kao i onima koji u obitelji generacijama baštine radikalno-desne stavove. »To je potencijal, ali te skupine nemaju organizacijsku sposobnost, nego djeluju spontano i neorganizirano«, rekao je Puhovski. Što se tiče postojećih desnih stranaka na političkoj margini, Puhovski smatra da su one dio političkog folklora, a da im je problem to što su se pokazale potkupljivima.

O gužvi na hrvatskoj desnici najbolje govori registar političkih stranaka. Ondje je upisano sedam stranaka koje u sebi imaju pravaško ime - Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka prava 1861., Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Hrvatska čista stranka prava, Autohtona hrvatska stranka prava, Hrvatska pravaška zajednica i Hrvatsko pravaško bratstvo. U registru je i nekoliko stranaka koje su osnovali bivši HDZ-ovi dužnosnici - Hrvatski istinski preporod, Jedino Hrvatska i Hrvatsko zvono, a tu je i Hrvatski obrambeni pokret, koji je 1956. u Argentini osnovao Ante Pavelić. U desnicu se mogu uvrstiti i Hrvatska kršćansko-demokratska unija, Hrvatska demokršćanska stranka, Kršćansko-socijalna unija, Hrvatska pučka stranka, Hrvatski zbor, Stranka hrvatskog zajedništva, Nacionalni demokrati i Domovinska građanska stranka (koja zagovara Kraljevinu Hrvatsku). O njima se u široj javnosti zna vrlo malo, ali neke od tih stranaka ipak se trude doprijeti u javnost, pa su aktivne na internetu. Mnogo poznatija od spomenutih registriranih desnih stranaka je Nova hrvatska desnica, kojoj, međutim, nije odobrena registracija. Ta je grupacija najprepoznatljivija po svom vođi, »prvom triumviru« Mladenu Schwartzu, koji je autor nekoliko knjiga te povremeno nastupa i na televiziji, uglavnom u emisijama poput »Nightmare stage« Željka Malnara. Čak i kad zastupa radikalne stavove, opravdava Hitlerove poteze i objavljuje popis unutarnjih neprijatelja, u javnosti Schwartz uglavnom ima status osobenjaka te više izaziva podsmijeh nego zabrinutost. Odjek je imao njegov potez iz 2002. kad je iz stranke isključio svoju nevjenčanu suprugu Anu Lučić zbog "lijevih skretanja", odnosno zbog toga jer je pristupila Hrvatskom bloku. Schwartz se odnedavno javnosti obraća blogom pod nazivom Schwartze Garde (Crna garda), s kojeg poručuje da zastupa ideje europske nove desnice, neofašizma i hrvatskog nacionalizma, protivi se liberal-demokraciji, komunizmu, multikulturalizmu unutar nacionalne države i globalizmu, a kao lijek sadašnjem stanju u Hrvatskoj vidi uvođenje nacionalne diktature.
Prije desetak dana Schwartz je objavio odluku kojom vraća odličja i činove generalima koje im je oduzeo Ivo Josipović, »lažno se predstavljajući kao predsjednik takozvane Republike Hrvatske«.

Kao udruga u Hrvatskoj djeluje i Hrvatski uljudbeni pokret, koji želi u Zagrebu podići spomenik Anti Paveliću, pa su lani čak najavljivali studijsko putovanje u Srbiju kako bi se upoznali s tamošnjim iskustvima u podizanja spomenika Draži Mihailoviću. Novu desnu stranku, Hrvatsku stražu, uskoro najavljuje ratni ministar unutarnjih poslova Ivan Vekić, koji se zalaže za smrtnu kaznu i uvođenje obuke o oružju u srednje škole.

Marijan Lipovac