Island s Unijom zaratio zbog skuše

Island je u srpnju 2009. predao zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, nakon što je godinu prije pretrpio financijski slom. Iako se govorilo da je na putu Islanda u EU puno manje prepreka nego onih na putu Hrvatske, pokazalo se da su one prilično velike.

Okupirane »ratom skuša«, islandske vlasti moraju se boriti i sa sumnjičavom javnosti. Kada su prošle godine u lipnju počeli pregovori, 57,3 posto anketiranih Islanđana protivilo se ulasku u Uniju. Međutim, zbog kolapsa bankarskog sustava tada novoizabrana islandska vlast snažno je zagovarala pristupanje Uniji, od koje je ta otočna zemlja dugo »bježala« bojeći se gubitka kontrole nad svojim resursima, posebice ribolovnim.

Island je jednostrano povećao svoje izlovne kvote za koje je EU tvrdio da nisu održive

Ti resursi čine 37 posto izvoza zemlje i zapošljavaju 8 posto radno sposobnih građana. Posljednjih pola godine Island je s Unijom zaratio zbog izlova skuše, a svađa se pojačala nakon što je Island jednostrano povećao svoje izlovne kvote za koje EU tvrdi da nisu održive. Bruxelles je tada blokirao islandske ribarske brodove.

Također, kao još jedna prepreka u pristupanju Islanda Europskoj uniji bili su dugovi britanskim i nizozemskim štedišama propale islandske banke Icesave. Međutim, nedavno su, pod iznimno velikim pritiskom dviju zemalja EU-a, počele prve isplate duga.

Što se tiče prilagodbe Islanda europskoj stečevini, očekivalo se da to neće biti nikakva prepreka jer Island već podliježe pod oko dvije trećine legislative europskog bloka. Nakon završetka pregovora u konačnici će, baš kao i Hrvati, Islanđani na referendumu odlučiti žele li u europski blok. S jedne strane smatraju da će članstvo u Uniji dati zemlji pravo glasa za EU-ovim stolom i značiti pomoć stabilizaciji. Drugi nisu uvjereni da će ovaj potez uspjeti ublažiti ekonomsku krizu, posebno s obzirom na trenutačno stanje u eurozoni.