Kontinent vrijedi i više od milijun posjetitelja na godinu

Možda se udjel kontinentalnog turizma u ukupnom turističkom prometu nije pomaknuo s pet posto, ali su u protekle četiri godine postavljeni čvrsti i dobri temelji za daljnji razvoj tog turizma. Prvi se put počelo sustavno raditi na razvoju kontinenta, turizma ruralnih područja, koje su zanemarivale sve prijašnje vlade.

»Ova garnitura Ministarstva turizma, kad je riječ o ruralnom turizmu, najbolja je otkako se ja bavim ovim poslom, najbolja u prošlih dvadesetak godina. Donesen je Pravilnik o ruralnom turizmu, niz dokumenata, pojednostavljeno je dobivanje kredita, kontinentalnim se turizmom netko napokon počeo sustavno baviti i s pozicije države«, kaže nam Dijana Katica, predsjednica Hrvatskog farmera i Kluba članova »Selo«, vrlo zadovoljna odnosom ministra turizma Damira Bajsa i njegovih suradnika prema turističkom razvoju kontinenta.

Sve je strategija šireg plana prema kojem bi se naše ljetne goste, koji na odmor dolaze u špici sezone, na neki način namamilo na još jedno putovanje tijekom zime, izvan ljetne žege, i to na posjet kontinentu koji pruža drukčiji vid odmora i provoda

U prošle četiri godine, primjerice, uvjeti za dobivanje kredita kod potencijalnih ulagača u kontinentalni turizam izjednačili su se s priobaljem, što je samo po sebi velik uspjeh. Organizirano je stotine dobro posjećenih seminara i edukacija, a kontinentalni turizam imao je i svog državnog tajnika.

»Većina stvari dobro je posložena i sada očekujemo bolju promociju kontinenta, ali to nije u mjerodavnosti Ministarstva turizma, nego Hrvatske turističke zajednice«, kaže Dijana Katica.

Promidžba kontinenta, iako je nešto živnula prošlih godina, ne može se mjeriti s promidžbom obale, koja, doduše, i dalje nosi 95 posto turističkih prihoda. Uz to, do prije četiri godine ulagači u kontinentalni, ruralni turizam bili su u svim segmentima podcijenjeni u odnosu na jadranske kolege. Održali su se unatoč maćehinskom odnosu države, unatoč nevjerojatnom ignoriranju svih dosadašnjih ministarstava turizma, osim, dakle, Bajsova, i sada je vrijeme da se punim jedrima krene naprijed.

Turistički nerazvijenim područjima namijenjen je i program »Upoznaj Hrvatsku«, kojim se, prema definiciji Ministarstva turizma, različitim oblicima suradnje i potpora potiče javni i privatni sektor na razvoj i promociju turističke ponude s naglaskom na pred- i posezonu.

FOTO: ARHIVA

Neupitno je da je kontinent, odnosno ruralni prostor, koji zauzima 77 posto državnog teritorija, neotkrivena riznicaArhiva

Da bi dodatno potaknulo posjet turistički nerazvijenim i nedovoljno poznatim područjima, resorno ministarstvo dijeli potpore od 50 do 200 kuna svakom organizatoru putovanja koji osmisli dobar program i dovede gosta na kontinent. Zamišljeno je da se programi temelje na prirodnim ljepotama i kulturno-povijesnoj baštini kontinentalne Hrvatske, a početkom listopada potpisano je prvih 56 od 721 ugovora za projekte kojima je pokrivena cijela država.

Prvi su ugovori potpisani na bjelovarskom području, u Velikom Grđevcu, rodnom mjestu Mate Lovraka, a zanimljivo je da bi tih 56 projekata, ako se ostvare planovi, od 2012. do 2014. tamo trebali privući više od 70.000 turista.

Željko Trezner, direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija, kaže kako je riječ o prvom sustavnom projektu takve vrste.

Neupitno je da je kontinent, odnosno ruralni prostor, koji zauzima 77 posto državnog teritorija, neotkrivena riznica - bilo da je riječ o Slavoniji i Baranji, Podravini, Hrvatskom zagorju ili Dalmatinskoj zagori i unutrašnjosti otoka. Kontinentalni dio zemlje skriva nevjerojatno mnogo dobara i mogućnosti za turističku eksploataciju.

FOTO: ARHIVA

Racionalizacija zdravstva uvjet je i za razvoj turizma izvan vrha sezoneArhiva

Nastavak buđenja tog prostora povjeren je prije svega putničkim agencijama i njihovoj umješnosti da osmisle dobre i privlačne programe za koje zaslužuju financijsku potporu države. Tako ove godine 63 agencije nude 721 program posvećen kontinentu, a u Ministarstvu očekuju da se do 2014. realizacijom 1000 turističkih programa ostvari posjet milijun turista. Za to je namijenjeno 20 milijuna udruženih kuna Ministarstva, Hrvatske turističke zajednice i putničkih agencija.

Zvuči dobro - milijun turista na godinu na kontinentu, uglavnom izvan ljetne špice, čime bi se produžila ovdašnje vremenski mizerne sezone. Sve je strategija šireg plana prema kojem bi se naše ljetne goste, koji na odmor dolaze u špici sezone, na neki način namamilo na još jedno putovanje tijekom zime, izvan ljetne žege, i to na posjet kontinentu koji pruža drukčiji vid odmora i provoda.

Istarski agroturizam ima otprilike 400 objekata s nešto više od 3000 kreveta, posluje dulje od tri mjeseca u godini - naravno, uglavnom ljeti - a najelitnije se kuće iznajmljuju i za 700 eura na dan

Lijepo zamišljeno, no u ovom je trenutku pitanje kako će se nova turistička vlast odnositi prema kontinentalnim predjelima. Ostane li HSS-u Ministarstvo, ići će sve po starom, dobrim utabanim stazama, no zasad ne znamo kako bi se IDS ponašao prema tom pitanju. Možemo se nadati da će i Veljko Ostojić, najizgledniji kandidat Kukuriku koalicije za mjesto ministra turizma, i u ostatku Hrvatske nastojati odraditi ono što je prije petnaestak i više godina fenomenalno odradio u Istri.

Baranjsko seljačko turističko gospodarstvo ima, naime, mnogo dodirnih točaka s istarskim agroturizmom, gdje je taj vid ponude uglancan do savršenstva.

Istarski agroturizam ima otprilike 400 objekata s nešto više od 3000 kreveta, posluje dulje od tri mjeseca u godini - naravno, uglavnom ljeti - a najelitnije se kuće iznajmljuju i za 700 eura na dan.

Ostojić je svojedobno bio jedan od glavnih inicijatora preporoda istarske unutrašnjosti i ne treba spominjati kolika je sada vrijednost tih nekretnina, a kolika je bila prije otprilike 20 godina.

Istarsku agroturističku idilu treba preslikati na ostatak zemlje gdje u ovom trenutku, kaže nam Dijana Katica, ima oko 360 seljačkih turističkih gospodarstava. Teško je, kaže, dati preciznu brojku jer se neka gospodarstva gase, neka prelaze na klasičnu ugostiteljsku razinu - restoran, gostionicu, hotel... No za razliku od istarskih, kontinentalna turistička gospodarstva nastoje raditi svih 12 mjeseci u godini.

O kontinentu se, dakle, posljednje četiri godine počelo voditi mnogo više računa pa niču i internetski portali posvećeni tamošnjoj ponudi. Jedan od posljednjih je kamonaizlet.hr, gdje se nudi pregled turističke ponude u unutrašnjosti Hrvatske, ali se i obrađuju teme i ponude vinara i maslinara iz cijele države.

Promicanje autohtone kuhinje još je jedan od aduta koji će svakako pospješiti daljnji razvoj kontinenta jer je poznato da dio gostiju, i to dobar dio, u Hrvatsku dolazi ponajprije radi dobre hrane

Istina je da je u kratko vrijeme teško probuditi nešto čemu se godinama nije pridavala gotovo nikakva pozornost. U protivnom, već bismo danas imali mnogo više turista u unutrašnjosti – recimo, u Zagorju, koje nudi desetke sačuvanih dvoraca porazbacanih na idiličnim proplancima, ili u turistički nerazvijenoj Bjelovarsko-bilogorsko županiju gdje bi gosti više istraživali čaroliju Lonjskog polja, slavonske salaše... Oko kontinenta se da ispreplesti tisuću i jedna priča, tu se može razvijati i lovni turizam, odmorišni, zdravstveni, gastro...

Promicanje autohtone kuhinje još je jedan od aduta koji će svakako pospješiti daljnji razvoj kontinenta jer je poznato da dio gostiju, i to dobar dio, u Hrvatsku dolazi ponajprije radi dobre hrane.

Baranja je danas ogledni primjer kako bi u bliskoj budućnosti trebali izgledati ostali dijelovi hrvatske unutrašnjosti.

Direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Antonio Sobol svojedobno nam je rekao da se posljednjih sedam godina turistička ponuda toga kraja odlično razvija, da stalno napreduje. Baranja je jedan od najsvijetlijih primjera odličnog spoja prirodne ljepote, dobrog smještaja i prvorazrednih gastronomskih specijaliteta. Zemlja napaćena ratom sada se turizmom izdiže u svôj svojoj neponovljivoj veličini i pitanje je dana kada ćemo i Hrvati tamo masovno na vikende.

Svi mi koji smo tamo bili znamo zašto su stranci toliko očarani baranjskim domaćinima i atmosferom te zašto Baranjci sve lakše pune svoje krevete. Zbog čega im svi predviđaju sjajnu budućnost.

Put nije bio nimalo lak, ali isplaćuje se. bilo bi dobro da Baranja bude putokaz i ostatku turistički nerazvijenoga kontinenta. Sada napokon postoje programi koji se tiču samo njih, odnosno više nisu državi zadnja rupa na svirali, a i to je veliki uspjeh.