Hoćemo li i u Hrvatskoj dobiti vinjete za naše autoceste

U prilog tomu ide i zaključak da bi na taj način ostvarila znatno veću društvenu korist uz isti profit kakav se danas ostvaruje naplatom cestarina po prijeđenom kilometru, piše Novi List.


10 dana, dva mjeseca ili godinu dana

Tako bi hrvatske vinjete bile podijeljene u tri kategorije na razini države. Prva u trajanju od 10 dana, koja bi stajala 90 kuna za osobni automobil, druga u trajanju od dva mjeseca s cijenom od 360 kuna, te treća s najduljim trajanjem od godinu dana s cijenom od 900 kuna.

Ta bi trebala biti i najatraktivnija za građane Hrvatske jer bi se svatko godinu dana za 900 kuna mogao neograničeno voziti bilo kojom autocestom u državi. Primjerice, isplatilo bi se svakom Riječaninu, koji barem osam puta na godinu putuje osobnim automobilom u Zagreb, jer danas taj užitak stoji ukupno 960 kuna cestarine bez popusta.

Pet vrsta regionalnih vinjeta

Studija profesora Ivana Dadića i suradnika predlaže i uvođenje tzv. regionalnih vinjeta. Hrvatska bi bila podijeljena na ukupno pet prometnih regija, a svaka od tih regija imala bi vlastitu cijenu vinjeta i cestovne pravce koji se s njome mogu koristiti.

Primjerice, u najvećoj regiji središnje Hrvatske, koja, naravno, ima i najviše stanovnika, cijena regionalne godišnje vinjete iznosila bi 630 kuna. Svaki Zagrepčanin bi se za tu cijenu mogao neograničeno koristiti autocestom do Bosiljeva ili do tunela Mala Kapela, svim autocestovnim pravcima prema Sloveniji i Mađarskoj, te dijelom autoceste Zagreb-Lipovac do Stare Gradiške. Isto načelo podjele cestovnih pravaca vrijedilo bi i u ostalim četirima regijama.


Povećanje prometa, cijene zemljišta i sigurnosti na cestama

Postojeće državne tvrtke ili koncesionari mjerodavni za autoceste i dalje bi jednako radili svoj posao i ostvarivali prihode, koji bi se dijelili na temelju broja vozila po kilometru na svakoj dionici.

Koristi od vinjeta su brojne - veće cijene zemljišta uz autoceste, povećanje prometa za najmanje 20 posto (danas Hrvatska ima najniži prosjek prometa na autocestama u Europi), smanjenje čekanja zbog ukidanja naplatnih kućica, intenzivni razvoj gospodarskih zona uz autoceste, ušteda u sustavu naplate koji postaje mnogo jednostavniji, sprječavanje krađa i zloporaba u naplati, bolja integriranost i povezanost Hrvatske, gradnja većeg broja čvorišta na autocestama, snažniji gospodarski razvoj (svi prijevoznici koristili bi autoceste), manji broj nesreća, ozlijeđenih i poginulih na prometnicama.


Veća cijena tijekom turističke sezone


Studija predlaže i 25 posto veću cijenu vinjete tijekom turističke sezone, a u naplatu bi bili uključeni još neki cestovni pravci pa se tako na riječkoj i splitskoj obilaznici ne bi smjelo voziti bez vinjete, a isto bi bilo i na Istarskom ipsilonu, brzim cestama Solin-Klis i Sv. Helena-Vrbovec.

Stručnjaci smatraju da bi uvođenjem vinjeta na ovaj način Hrvatska izbjegla kritike EU-a koje su bile upućene Sloveniji jer su njihove najjeftinije vinjete dugo trajale. Kod nas bi cijena najkraće desetodnevne vinjete u startu bila bolja za korisnike u odnosu na one koje se nude u Sloveniji.