Usvojeno 39 Piculinih amandmana na izvješća o napretku zemalja zapadnog Balkana

Objavljeno 28.02.2017 - Vijesti

Usvojeno 39 Piculinih amandmana na izvješća o napretku zemalja zapadnog Balkana

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET) usvojio je danas izvješća o napretku Srbije, Kosova, Makedonije i Crne Gore pri čemu je usvojeno čak 39 amandmana zastupnika Tonina Picule.
U osvrtu na izvješće o Srbiji, zastupnik Picula je naglasio da je „Srbija poduzela važne korake u normalizaciji odnosa s Kosovom, ali ima još puno posla za napraviti u tom smjeru“, što je i usvojeno u njegovim amandmanima. Pozvao je Srbiju na konstruktivan doprinos u odnosima sa susjedima i rješavanje preostalih bilateralnih pitanja poput granične demarkacije, objavljivanja arhiva, popisa nestalih i sukcesije, ali i da nastave raditi na reviziji opsega i primjene zakona o univerzalnoj jurisdikciji.
„Otvaranje prvih poglavlja treba shvatiti kao pozitivan pritisak koji treba poduprijeti i olakšati rješavanje bilateralnih pitanjm na koja 25 godina nije bilo bilateralnih odgovora“, naglasio je Picula u svom govoru.
Kao izvjestitelj u sjeni za Makedoniju, Picula je kao prioritet za Makedoniju istaknuo formiranje vlasti. Nada se da će se vlada sastaviti što prije i bez političke diskriminacije jer građani Makedonije već dvije godine žive u izvanrednom stanju. U usvojenim amandmanima naglasio je važnost podrške radu javne tužiteljice čija je autonomnost neophodna za demokratski proces, te pohvalio dogovoreni Sporazum iz Pržina koji je bio moderiran od strane EU, odnosno posebnog tima zastupnika Europskog parlamenta.
Među amandmanima na izvješće o Crnoj Gori od ključne je važnosti njezino priključenje NATO-u, posebice u kontekstu nedavnih izbora i nemira koji su ih pratili. Crna Gora je najdalje odmakla u pregovorima, ali u završnom djelu njenog puta izložena je posebnim unutarnjim i vanjsko-političkim pritiscima, što zahtjeva posebnu odgovornost vlasti. Uz to, Crna Gora je pozvana na rješavanje preostalih bilateralnih pitanja sa svojim susjedima kao što su sukcesijska pitanja vezana uz nasljeđe bivše SFRJ, uključujući nasljeđe vojske i mornarice, pitanje granične demarkacije i odštete ratnim zatočenicima.
Kao predsjednik zajedničkog parlamentarnog izaslanstva s Kosovom, zastupnik Picula je naglasio da su najvažniji momenti u protekloj godini bili stupanje na snagu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u travnju i predstavljanje reformske agende u studenom. Nada se će doći do ratifikacije graničnog sporazuma s Crnom Gorom, kako bi Europski parlament mogao ukinuti vize i omogućiti slobodno kretanje građanima Kosova.
„Stabilnost na Zapadnom Balkanu danas ovisi o rezultatu sučeljavanja dvaju procesa: postupnog napredovanja država regije na putu pridruživanja Europskoj uniji i procesa koji to ugrožavaju u ime interesa suprotnih vrijednostima euro integracija. Linije podjela prolaze, prije svega, unutar pojedinih država, a često se ti sukobi odražavaju i na međudržavne odnose. Podrška Europskog parlamenta nastavku euro-integracijskog puta svim zemljama ostaje neupitna, ali na tom putu predstoje brojne reforme koje uključuju i otvorena bilateralna pitanja s Hrvatskom“, zaključio je zastupnik Tonino Picula.
Bruxelles, 28.2.2017.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u