Slavko Linić ne želi preuzeti odgovornost za svoje prognoze

Objavljeno 27.11.2013 - Vijesti

Slavko Linić ne želi preuzeti odgovornost za svoje prognoze

Zvuči nevjerojatno, no kad ministar financija prizna da nema nikakve odgovornosti ako u 2015. godini ne bude rast BDPa za 2,2 posto, znamo da se nalazimo u državi u kojoj toleriramo neuspjeh, netalantiranost i neznanje pojedinih ministara.
Slavko Linić je nažalost svojom nastupom u Saboru vrlo jednostavno odgovorio na upit oporbenog zastupnika da dali će imati nekakvu odgovornost ako ne bude PDV 2,2 posto u 2015. godini, on je kazao “je ne mislim da moram imati odgovornost, projekcije služe zato da bi vidili dali postoje u Hrvatskoj mugućnosti za taj rast “. Ovaj odgovor je zgrozio širu hrvatsku javnost, a posebno ekonomiste te je baš ovaj odgovor ukazao još jednom da se za sada ne gledaju rezultati i odgovornost političara. Odgovor Linića je razlog zašto imamo 360 000 nezaposlenih, razlog zašto svaki dan gubimo 1600 radnih mjesta i razlog zašto će ova Vlada trči prema rekordu svih rekorda, tj. 400 000 nezaposlenih. Pozitivnih pomaka u gospodarstvu Hrvatske NEMA.

Kakvo je stanje u gospodarstvu, najbolji je primjer najobičnijeg potpisivanja podrške za bilo koji referendum, kada vas volonteri na štandu traže JMBG ili OIB koji nemate, jer imate samo osobnu iskaznicu. Zar doista nitko nije mogao na osobnu iskaznicu, koja je najvažniji identifikacijski dokument, napisati sve što je potrebno? Kakvo je stanje s naoko tako banalnim problemom, takvo je stanje i glavama onih političara koji vode gospodarstvo.

Saboru je počeo raspravu o Vladinu prijedlogu državnog proračuna za iduću godinu. Prihodi državnog proračuna za 2014. planirani su na razini od 113,1 milijardu kuna, a rashodi u iznosu od 130,5 milijardi kuna, pa planirani deficit državnog proračuna iznosi gotovo 17,5 milijardi kuna.

Rast prihoda u idućoj godini temelji se ponajprije na povećanju međustope PDV-a s 10 na 13 posto od 1. siječnja iduće godine, kao i viših prihoda zbog fiskalizacije i viših trošarina na duhan.

Na rashodnoj strani najviše rastu obveze prema EU, i to za 4,4 milijarde kuna, ali i kamate na uvećani javni dug.

Prijedlog proračuna za iduću godinu temeljen je na projekciji gospodarskog rasta od 1,3 posto, dok u 2015. Vlada očekuje rast BDP-a za 2,2 posto, a u 2016. do 2,5 posto.
Smiješno!

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u