RIJEČKA PREMIJERA VERDIJEVE “AIDE”

Objavljeno 21.02.2013 - Kultura

RIJEČKA PREMIJERA VERDIJEVE “AIDE”

Premijera Verdijeve “Aide” u riječkom HNK Ivana pl. Zajca na programu je u petak, 22. veljače 2013. , a nakon što je ova opera,  nastala u zajedničkoj produkciji riječkog i zagrebačkog HNK u povodu 200. godišnjice rođenja skladatelja, prošli mjesec premijerno izvedena u Zagrebu.

U režiji Balasza Kovalika te pod dirigentskim vodstvom maestra Antonella Allemandija na premijernoj izvedbi pjevaju Kristina Kolar (Aida, etiopska robinja), Siniša Štork (Kralj Egipta), Tea Demurishvili (Amneris, kraljeva kći), George Oniani (Radames, egipatski vojskovođa), Ivica Čikeš (Ramfis, veliki svećenik), Vitomir Marof (Amonasro, etiopski kralj i Aidin otac), Sergej Kiselev (Glasnik) te Anamarija Knego (Svećenica). U predstavi sudjeluju orkestar i zbor Opere te članovi baletnog ansambla HNK Ivana pl. Zajca Rijeka.

Oblikovanje svjetla potpisuje redatelj Balázs Kovalik, scenografiju Csaba Antal, kostimografiju Mári Benedek, a koreografiju József Hámor.

Na prvoj reprizi, u subotu, 23. veljače nastupit će ponešto izmijenjena solistička postava pa će tako ulogu Aide pjevati Makvala Aspanadze, ulogu Amonasra Siniša Hapač, a ulogu Glasnika Davor Lešić.

 

Premda okarakterizirana kao komorno djelo kroz koje prolazi trijumfalan marš, “Aida” je najspektakularnija Verdijeva opera. Radames, pobjednički egipatski ratnik zaljubljen je u Aidu, porobljenu etiopsku princezu. Faraonova kći Amneris planira osvojiti Radamesa za sebe što rezultira gorkim ljubavnim trokutom nabijenim najsnažnijim emocijama.

Ta nadahnuta priča o starom Egiptu, mističnim obredima i zabranjenim strastima obiluje prekrasnim arijama, moćnim zborovima, baletnim prizorima i uzbudljivom orkestralnom glazbom. Političke intrige, ljubav, izdaja, strast i osveta teme su toga monumentalnog djela. Libreto za operu napisao je Antonio Ghislanzoni, a praizvedena je 1871. u Kairu.

Poznati mađarski redatelj Balasz Kovalik je, govoreći o svojoj redateljskoj koncepciji „Aide“, istaknuo kako je unutar priče naglasak stavio na tri momenta: vlast odnosno moć, crkvu i osobnu sreću pojedinca, pri čemu ga je najviše zanimala intimna priča dvoje ljudi koji se vole, ali se ne snalaze u sustavu koji vrši pritisak na njih.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u