Predstavljanje knjige „Kriza u Hrvatskoj“

Objavljeno 15.05.2019 - GospodarstvoIzdvojeno

Predstavljanje knjige „Kriza u Hrvatskoj“

Posljedice Krize iz 2008. godine i dalje su poražavajuće – najveća iluzija je da smo se izvukli bez znatnijih konsekvenca. Više od 180.000 izgubljenih radnih mjesta samo je jedna od crnih statistika Recesije u kojoj se nalazimo – direktan je bio bivši Guverner.
Ekonomski fakultet u Rijeci danas su posjetili dva čelna čovjeka HNB, aktualni guverner te dr. sc. Željko Rohatinski, guverner s najdužim stažom na poziciji glavnog čovjeka HNB-a koji je objavio svoju novu knjigu „Kriza u Hrvatskoj“.
„ Zahvaljujući hrabrim potezima tadašnjeg guvernera kao i financijskim mehanizmima osiguranja nismo doživjeli dublju krizu i upravo zato vjerujem da danas ćemo čuti i konkretne smjernice za izlaz iz Recesije.“ istaknuo je prof. dr. sc. Alen Host, dekan Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
„Prošlo je već cijelo desetljeće od početka svjetske financijske krize koja je na hrvatsku ekonomiju i društvo ostavila izravne i neizravne posljedice u materijalnom, financijskom, socijalnom, demografskom, ali i idejnom smislu.“ objašnjava bivši Guverner srž svog djelu “Kriza u Hrvatskoj“ po prvi puta predstavljenu u Primorsko – goranskoj županiji koja zaokružuje njegov rad i označava kraj profesionalne karijere.
Hrvatskoj je izlazak iz krize trajao duže i sporije od mnogih drugih zemalja – djelomičan uzrok tome nalazi u manjku proaktivnosti državnog aparatu koji se mora osvijestiti novih realnosti u okruženju – snažnijoj ulozi države i jačanju protekcionizma ali i stvaranjem preduvjeta za nove investicijske podvige koje je država u prethodnom razdoblju prepolovila. Poduzeća i privatni sektor nisu i realno ne mogu biti pokretači promjena pogotovo uz teret od 20 posto nenaplaćenih kredita koja ih dodatno opterećuju.
Turizam nije i ne može biti as u rukavu propulzivne ekonomije – jedinom sektoru koji bilježi pozitivne rezultate, ostavljajući iza sebe teret građevinskog sektora, maloprodaje i industrije koji još nisu dosegli rezultate pretkriznih godina a opterećenost na ionako nizak budžet građana je rasla zajedno s rastom cijena komunalija, stanovanja i zdravstvenih usluga koji su u zadnjih deset godina zabilježili porast od 40-ak post.
„Novi investicijski ciklusi ne proizlaze iz Europski fondova – dio investicija proizlazi iz istih ali one nisu temelj većih investicijskih zamaha“ objašnjava Rohatinski.
Problem ne vidi u pomanjkanju znanja, već u činjenici da nema hrabrosti, volje a niti konsenzusa za daljnje nužne korake – prelazak u ekonomiju ponude i postepeno napuštanje ekonomije potražnje. Uz vodeću ulogu države faktor uspjeha bit će uspostava suradnje između države, poduzeća i banaka.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u