Povećanje minimalne plaće

Objavljeno 05.12.2017 - Gospodarstvo

Povećanje minimalne plaće

Premijer Plenković najavio je povećanje minimalne plaće od Nove godine za 5 posto. Za gotovo 50 tisuća zaposlenika koji primaju najnižu zakonom zajamčenu plaću, ona će porasti 131 kunu i 46 lipa. Istodobno, najavio je smanjenje poreznih davanja za poslodavce.

Najavu premijera o rastu minimalne plaće uz kompenzacijske mjere poslodavci pozdravljaju.

Sindikati su za 2018. tražili visinu minimalne plaće u iznosu 45 posto prosječne, kazao je sindikalist Krešimir Sever u emisiji. Međutim, po njihovim izračunima, ona će sada iznositi 42,91 posto.

Ne traže sindikati badava da ona dosegne 45 posto, kaže Sever. Još ranije, kada se radio Zakon o minimalnoj plaći, s poslodavcima i tadašnjom Vladom utvrdili su cilj da minimalna plaća u razumnom razdoblju dosegne 50 posto prosječno isplaćene plaće. Europska konfederacija sindikata čije su članice Nezavisni hrvatski sindikati(NHS) i Savez samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH), za Europu zagovara model po kojemu minimalna plaća nigdje u Europi ne bi trebala biti ispod 60 posto medijalne plaće. To bi, preračunato u hrvatskoj prosječnoj plaći, bilo negdje oko 52 ili 53 posto prosječno isplaćene plaće. Sindikati su stoga predlagali da se sljedeće godine dosegne 45, a godinu nakon toga 50 posto prosječne plaće.

Sindikati, kaže Sever, razumiju da dio poslodavaca ima problem s rastom minimalne plaće, prvenstveno tekstilna i drvoprerađivačka industrija. Međutim, upozorava na one koji se “švercaju” , a imaju uvjeta za isplatiti veće plaće od minimalnih. Te se zlouporabe, kaže Sever, događaju “u zaštitarstvu, dijelu trgovine, dijelu turizma i ugostiteljstva, kod cijelog niza manjih poslodavaca”.

Premijer je jučer rekao da te zlouporabe međutim više neće biti moguće, jer se prekovremeni rad više neće računati u minimalac. Sever je skeptičan, smatra da je Vlada djelomično i dalje ostavila prostora poslodavcima za zlouporabe.

Sever upozorava i na obećanje da će se razgovarati s Europskom komisijom oko potpora vezanih uz teško uposlive kategorije, primjerice starijih radnica niže kvalifikacijske strukture u tekstilnoj, drvnim i sličnim industrijama. Ti pregovori još uvijek traju.

I Deranja i Sever istaknuli su da su nezadovoljni zbog izostanka drugih reformi.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u