Otvorena izložba “Koralj izvađen iz mora”

Objavljeno 26.12.2018 - Zanimljivosti

Otvorena izložba “Koralj izvađen iz mora”

U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, povodom njegovog 172. rođendana otvorena je izložba Koralj izvađen iz mora.

Autorice izložbe Nediljka Prlj Šimić, Katarina Krizmanić i Irena Grbac zajedno s autorom likovnog postava Nedjeljkom Mikcem prezentiraju najljepše primjerke koralja u različitim segmentima života, od samih geoloških početaka pa sve do današnjih dana. Izložba prikazuje prirodoslovne značajke koralja, način života, sistematiku, rasprostranjenost i ugroženost, ali i brojne zanimljivosti, legende, mitove, vjerovanja i umjetnički doživljaj koralja. Izložba se otvara u godini zaštite koraljnih grebena želeći ukazati na njihovu ugroženost, a značajan dio koralja izloženih na izložbi također su značajno izloženi klimatskim promjenama. Predstavljeni su i predmeti iz drugih muzejskih institucija, iz kojih se iščitava prisutnost koralja u različitim segmentima života, gotovo od samih početaka civilizacije pa sve do današnjih dana. Posjetitelji će saznati i niz vrijednih, znanstvenih i stručnih podataka o ovoj fascinantnoj fosilnoj i recentnoj fauni.

“U zbirkama Hrvatskog prirodoslovnog muzeja čuvaju se koralji stari i preko 400 milijuna godina pa sve do onih nježnih oblika recentne prošlosti. Da je koralj zapravo životinja znanstvenici su otkrili tek u 18. stoljeću. Sve do tada vladalo je uvjerenje da je riječ o biljci koja stvrdne kad se izlazi iz mora. Tako su koralji sa svojom mitskom aurom i svojom nepoznatom i neizvjesnom prirodom negdje između različitih carstava živog svijeta nadahnuli mnoge znanstvenike pa i pisce i filozofe” – naglasila je Katarina Krizmanić, jedna od autorica izložbe.

“Iako primarno prirodoslovnog karaktera izložba je dobila i umjetnički te se svrstala u niz novog vala izložbi Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja u kojoj se na poseban način isprepliću priroda i umjetnost” – naglasila je ravnateljica Tatjana Vlahović.

Koralji širokim spektrom živih boja i kružno raspoređenim pokretnim lovkama neodoljivo podsjećaju na biljke što je vjerojatno i uvjetovalo njihovo latinsko ime Anthozoa, u prijevodu „cvjetajuća životinja“, dok sami naziv koralj dolazi od grčke riječi koralion što znači kći mora. Koralji pripadaju koljenu Cnidaria – žarnjaka, isključivo su morske životinje i mogu se naći u gotovo svim svjetskim morima do dubine od šest tisuća metara. Žive pojedinačno ili u kolonijama, odnosno zadrugama. Pojedinačni koralji vezani su uz čvrstu podlogu ili duboko ukopani u mulj ili pijesak, dok kolonijski žive tako da njihove kolonije prekrivaju podlogu ili tvore najrazličitije oblike koraljnih grebena. Po sistematskoj pripadnosti koralji su vrlo nisko, a po dimenzijama su uglavnom sićušni, ali i kod njih se priroda još jednom poigrala dajući im značajnu ulogu graditelja najvećih struktura u živom svijetu – koraljnih grebena.

Koralji svojom gotovo božanskom ljepotom od davnina privlače ljudsku pozornost, a oko njihove tajnovitosti isprepleću se i različite legende pa tako prema antičkoj legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more, a morske alge, prekrivene krvlju okamenile su se i postali koralji. Ovaj zagonetni mit nadahnuo je francuskog slikara Claudea Lorrainea koji je u 17. stoljeću naslikao svoju verziju postanaka koralja.U antičko doba koralj se smatrao svetim kamenom božice ljubavi Afrodite. Stari Egipćani, Grci i Rimljani ukrašavali su zidove svojih palača i vaza te izrađivali nakit od koralja. Korišteni su i u trgovini pa se koralj iz Sredozemnog mora mijenjao za jantar iz Sjevernog mora.

Značaj dio izložbe posvećen je koraljarstvu i izradi nakia od koralja. Prateći tu ideju gotovo je nemoguće zaobići otok Zlarin, sinonim za koraljarstvo i rodno mjesto Vesne Parun, koja je prije više od pola stoljeća napisala zbirku pjesama „Koralj vraćen moru“.

Kad noć nad svijetom hladne prostre sjene
Ne pitaj zašto te voli moje čudno srce
Znaš li odakle koralj na dnu oceana?
Valovi pričaju o zaspaloj ljepoti,

(Vesna Parun, Koralj vraćen moru, 1959)

Izložba ostaje otvorena do 30. lipnja 2019.

Autori izložbe:
Nediljka Prlj Šimić
Katarina Krizmanić
Irena Grbac
Autor likovnog rješenja:
Nedjeljko Mikac

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u