Očekuje se rast BDP-a u prvom tromjesečju za više od 2 posto

Objavljeno 27.05.2018 - Gospodarstvo

Očekuje se rast BDP-a u prvom tromjesečju za više od 2 posto

Državni zavod za statistiku (DZS) objavit će idućega tjedna prvu procjenu bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom kvartalu 2018., a osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje u prosjeku da je gospodarstvo poraslo za 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 1,3 do 2,5 posto.

Bit će to već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine. Nakon podbačaja rasta u posljednjem kvartalu 2017. od tek 2 posto godišnje, trenutno dostupne objave ekonomskih indikatora upućuju na nešto snažniji rast, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Osobna potrošnja najjači pokretač

Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a. Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 43 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke. U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je za 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Doduše, to je nešto sporije u odnosu na 3,4-postotni rast u prethodnom kvartalu, no ponovno bi najznačajniji doprinos rastu BDP-a trebao doći od rasta potrošnje kućanstava, potaknutog prije svega visokim optimizmom potrošača, ali i ranijim terminom uskrsnih praznika te prebacivanjem dijela kupnje vozila s kraja prošle na početak ove godine”, navodi se u anketi Hine.

Optimizam potrošača podržan je, među ostalim, rastom plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila je za ožujak 6.253 kune, što je realno 2,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec. Potrošnju podržava i turizam, premda je njegov utjecaj u prvom tromjesečju znatno manji nego u kasnijim, turistički udarnim kvartalima. Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 2 milijuna noćenja, što je 22,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Slabost robnog izvoza i industrijske proizvodnje

Dulje vrijeme pozitivno je na gospodarstvo utjecao rast izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No, u posljednjem vrijeme izvoz je posustao. Prvi podaci DZS-a pokazuju da je od siječnja do kraja ožujka robni izvoz pao za 4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,3 milijarde kuna, dok je uvoz porastao za 6,6 posto, na 41,7 milijardi kuna. Zbog toga je trgovinski deficit u prva tri mjeseca dosegnuo 17,4 milijarde kuna, naspram 13,8 milijardi u istom lanjskom razdoblju. “Pad izvoza, u kombinaciji sa solidnom jednoznamenkastom stopom rasta uvoza, rezultirao je širenjem deficita robne razmjene, što implicira nastavak negativne izvedbe neto izvoza rastu”, navodi jedan od makroekonomista.

Izvoz je podbacio, što je uteg za ukupni rast, dok je rast industrijske proizvodnje nizak, ali pozitivan, navodi jedan od makroekonomista. Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla za 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, znatno sporije u odnosu na 1,9-postotni rast u cijeloj prošloj godini. Prisutan je još uvijek učinak krize u Agrokoru, koji se osjeti kroz nešto blaži rast proizvodnje i investicija”, navodi jedan od makroekonomista.

Nastavljen rast investicija

I dok je proizvodnja praktično stagnirala, makroekonomisti procjenjuju da je u prvom tromjesečju nastavljen rast investicija, već 11. kvartal zaredom. Pozitivan doprinos BDP-u će vjerojatno doći od strane javne potrošnje, s obzirom da su rashodi konsolidirane središnje države u prvom kvartalu porasli za nešto više od 4 posto, te vjerojatno investicija, i to prvenstveno privatnog sektora (turizam), iako je tu komponentu najteže ocijeniti, navodi jedan od makroekonomista.

U 2018. usporavanje

Procjene za prvo tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego lani, kada je poraslo 2,8 posto. Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,8 posto. Njihove procjene rasta kreću se u rasponu od 2,3 do 3 posto. HNB, pak, u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 2,9 posto, a na istoj stopi rasta Vlada je temeljila proračun za ovu godinu. U proljetnim prognozama EK je procijenila, pak, da će hrvatski BDP u ovoj godini porasti 2,8 posto. MMF očekuje istu stopu rasta, dok Svjetska banka procjenjuje da će rast iznositi 2,6 posto.

Glavni pokretač rasta i ove godine ostat će osobna potrošnja, ali uz blago usporavanje dinamike. Naravno, još jedna uspješna turistička sezona podržat će raspoloživi dohodak i izvoz usluga, ali će i uzrokovati nastavak rasta uvoza, umanjujući pozitivne učinke izvoza. Investicije, a osobito javne, bi trebale ubrzati svoj rast, ali nedostatnost administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz EU fondova predstavlja popriličan rizik takvim projekcijama, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u