Možda ovo ipak niste znali pa izdvojite 5 minuta za pročitati tekst

Objavljeno 07.07.2015 - GospodarstvoIzdvojeno

Možda ovo ipak niste znali pa izdvojite 5 minuta za pročitati tekst

Najveću korist koju je Republika Hrvatska ostvarila u protekle dvije godine članstva u EU je rast izvoza čime je značajno ojačano i hrvatsko gospodarstvo. Neograničeno kretanje unutar zemalja članica, te otvoreno europsko tržište radne snage, također su neke od prednosti

U prve dvije godine članstva Hrvatske u Europskoj Uniji vidljive su pozitivne promjene u gotovo svim segmentima kao što je rast izvoza, stranih investicija, industrijske proizvodnje i osobne potrošnje, rast zaposlenih kao i izvrsni rezultati u turističkom sektoru.
Učinci integracije u jedinstveno europsko tržište vide se u rastu izvoza:

Prema prvim pokazateljima I.-IV. 2015. zabilježen je:

  • Rast izvoza u prva četiri mjeseca 2015. za 10% te uvoza za 4% u odnosu na isto razdoblje 2014.
  • Od toga je izvoz u zemlje članice EU rastao za 12%
  • Pokrivenost uvoza izvozom u istom razdoblju porasla za 3,3 postotna poena (s 57,5% na 60,8 %)

Ukupan izvoz u 2014. u odnosu na 2013. porastao je za 6,32 mlrd HRK, odnosno 8,71%, a uvoz za 5,35 mlrd. HRK, odnosno 4,28%.
Negativan trgovinski saldo smanjen je za 1 milijardu kuna u 2014., odnosno s 52, 457 mlrd. HRK u 2013. na 51,484 mlrd HRK u 2014.

Prema zemljama članicama EU izvoz je rastao za gotovo 11%, od toga najviše prema Latviji, Portugalu i Španjolskoj, a ne samo prema tradicionalnim partnerima poput Njemačke, Italije i Austrije što pokazuje integriranost Hrvatske u zajedničko tržište.
Iako se ulaskom u EU očekivao negativan efekt na trgovinu sa zemljama CEFTA-e, u 2014. u odnosu na 2013. zabilježen je rast izvoza prema tom tržištu za 11,5%, od toga najviše prema Crnoj Gori, Srbiji i Moldaviji.

Poboljšana je investicijska klima, rastu direktne strane investicije:

  • Strana direktna ulaganja porasla za 400% u 2014. u odnosu na 2013., odnosno s 735 milijuna HRK u 2013. na 2,876 mlrd. HRK u 2014.
  • Čak i kada se isključe kružna ulaganja koja se navode kao značajan efekt povećanja FDI-a, vidljiv je rast investicija i primjetna raznolikost njihove strukture – iz brownfield i investicija u financijski sektor ka čvrstoj, uravnoteženoj strukturi FDI-a (povećana ulaganja u djelatnosti trgovine na malo, hotele i restorane, građevinarstvo i proizvodnju tekstila).

Turistički sektor pokazuje izvrsne rezultate:

  • U 2014., broj dolazaka turista premašen je za 5,6%, a broj noćenja za 2,6% u odnosu na cijelu 2013. godinu
  • Samo je u ožujku 2015. zabilježeno 18,9% više dolazaka, te 22% više noćenja u odnosu na ožujak 2014.

Raste industrijska proizvodnja:

  • u svibnju 2015. obujam industrijske proizvodnje porastao je za 4,4%, dok je u prvih pet mjeseci 2015. u odnosu na isto razdoblje 2014. rasla za 1,3%. u 2014. u odnosu na 2013. rasla za 1,3%.

Osobna potrošnja raste devet mjeseci zaredom:

  • Promet od trgovine na malo u travnju 2015. u odnosu na travanj 2014. rastao za 2,5%
  • Rast prometa u trgovini na malo devet mjeseci zaredom nije zabilježen još od 2007., dvije godine prije početka šestogodišnje recesije.
  • U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je 1,7 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, a rast osobne potrošnje, najveće sastavnice bruto domaćeg proizvoda (BDP), pridonio je i rastu gospodarstva u prvom tromjesečju, drugi kvartal zaredom, čime je Hrvatska izašla iz recesije.

Raste obujam građevinskih radova:

  • Obujam građevinskih radova na godišnjoj razini prvi put porastao u ožujku 2015. za 1,2%. Rast je nastavljen i u travnju, drugi mjesec zaredom, za 0,1 posto.

Zabilježen je porast zaposlenih osoba: 

  • U svibnju 2015. godine, treći mjesec zaredom, u Hrvatskoj je zabilježen porast ukupnog broja zaposlenih osoba na mjesečnoj razini.
  • Prema privremenim podacima DZS-a, u Hrvatskoj je krajem svibnja bilo ukupno 1.336.678 zaposlenih osoba, što je za 19.852 osobe, odnosno 1,5 posto više u odnosu na prethodni mjesec. Prvi rast broja zaposlenih na mjesečnoj razini, nakon sedam mjeseci kontinuiranog pada, zabilježen je u ožujku, i to po stopi od 0,4 posto, dok je u travnju broj zaposlenih na mjesečnoj razini rastao za 1,2 posto. Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj na najnižoj razini u protekle tri godine, pala je u svibnju s 18,4%, koliko je iznosila mjesec prije, na 17,1%, prema podacima Državnog zavoda za statistiku.
  • Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u svibnju uz Litvu zabilježila najveći pad stope nezaposlenosti u odnosu na prethodni mjesec među zemljama Europske unije, dok je na razini Unije i eurozone ona ostala nepromijenjena.
  • Sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti izračunata prema metodologiji Međunarodne organizacije za rad (ILO), kliznula je u svibnju u Hrvatskoj na 15,8 posto, sa 16,2 posto koliko je prema revidiranim podacima Eurostata iznosila u travnju. Time se smanjila treći mjesec zaredom. U prošlogodišnjem svibnju iznosila je 17,0 posto, pokazuje izvješće Eurostata.
  • Uz sve navedeno, u 2014. u odnosu na 2013. zabilježen je rast dobiti privatnih poduzeća od 139%.

Ekonomska klima u Hrvatskoj u lipnju je stabilna, na najvišoj razini od ulaska u EU.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj iznosio je u lipnju 121,8 bodova, što je 0,2 boda više no što je iznosio u svibnju. To je njegova najviša razina otkada je Hrvatska ušla u EU, pokazuju podaci EK. Trend poboljšanja nastavljen je osmi mjesec zaredom.

Učinci integracije vidljivi i kroz EU fondove

Od ukupno 1.290.685.085 eura koliko je Hrvatskoj na raspolaganju za financijsko razdoblje 2007.-2013., prema podacima Ministarstva financija na dan 12. lipnja 2015.ugovoreno je:

1.414.344.075 eura ili 109,58 posto.
Istodobno je isplaćeno 582 milijuna eura.

Dakle, ugovorena su sva sredstva iz IPA-e i strukturnih fondova za razdoblje 2007.-2013. Rok za korištenje je kraj 2016.,  no prema modelu faziranja provedba projekata može biti u dvije financijske perspektive što znači da se projekt započet kroz operativni program 2007.-2013. može prenijeti u novo razdoblje 2014.-2020. kako bi se novac maksimalno iskoristio.

U mandatu ove Vlade ugovoreno je 1,161 milijarda eura, a isplaćeno 442,8 milijuna eura. Na kraju 2011. godine bilo je ugovoreno 252 milijuna eura, a isplaćeno 127 milijuna eura. U prve dvije godine, 2007. i 2008. nije bilo ništa ugovoreno.

Pozitivna razlika u uplatama i isplatama iz EU proračuna
Prema podacima Ministarstva financija na temelju priljeva iz EU proračuna za fondove kojima decentralizirano upravljamo, Hrvatska je od ulaska u članstvo EU-a u plusu 105,27 milijuna eura ili 802 milijuna kuna. Tu nisu obuhvaćene izravne uplate EU agencija korisnicima u Hrvatskoj, pa je plus još i veći.

Ukupno priljevi iz EU proračuna: 1,057 mlrd eura/8,065 mlrd kuna
Uplate u EU proračun: 952,2 mil eur/7,255 mlrd kuna

Usporedbe s drugima

Za razliku od drugih, RH je postala država članica 1. 7. 2013., zadnjih šest mjeseci sedmogodišnje financijske perspektive, pa samom tom činjenicom procesi korištenja fondova imaju bitno različitu dinamiku. Dok su druge nove države članice od 2004., odnosno od 2007. radile na tome da dobiju akreditaciju za korištenje fondova te pripreme i provedu projekte, Hrvatska je tek nakon stupanja u članstvo bila u situaciji da može zatražiti akreditaciju za upravljanje EU fondovima.

Drugim riječima, ako bi htjeli objektivno i profesionalno uspoređivati položaj RH s ostalim zemljama članicama, onda bi to trebali raditi na način da uspoređujemo rezultate za 10 novih zemalja članica nakon dvije godine članstva s rezultatima RH.

Samo za primjer o kakvim se relacijama radi, prema podacima iz studije KPMG-a, Češka je kao najbolje ocijenjena zemlja članica po pitanju povlačenja EU fondova u razdoblju 2007.-2012. nakon godinu dana, perspektive 2007.-2013., odnosno na kraju 2007. imala 0 % isplaćenih sredstava, a stopa ugovorenosti ispod 1 %.

Na kraju druge godine perspektive, Češka je ugovorila oko 21% dostupnih sredstava, a nositeljima projekata je isplaćeno manje od 1% dostupnih sredstava. Tek je u trećoj godini, odnosno na kraju 2009. stopa isplaćenih sredstava prešla 10%. Ovi podaci najbolje govore o tome koliko je proces korištenja fondova dugotrajan i stoga je neprimjereno ocjenjivati i uspoređivati rezultate za RH nakon svega dvije godine članstva.

Dodatni razlog neusporedivosti podataka za RH i druge zemlje članice je u različitim rokovima za završetak projekata iz perspektive 2007.-2013. Za RH krajnji rok za povlačenje sredstava je 31.12.2016., dok je za ostale zemlje 31.12.2015.

Drugim riječima, RH ima godinu dana dulje na raspolaganju za povlačenje sredstava iz EU fondova iz perspektive 2007.-2013.

Projekti

Promet:
Zračna luka Dubrovnik: 245 milijuna eura, preko 70 posto se financira iz EU fondova, to je i jedan od prva četiri odobrena projekta u sklopu Junckerove inicijative
Most kopno – Čiovo: 32 milijuna eura
Kaštelanska zaobilaznica: 37 milijuna eura
Obilaznica Vodica: 8,8 milijuna eura
Pruga Dugo Selo-Križevci: 198 milijuna eura, EK odobrila financiranje u iznosu od oko 168 milijuna eura

Zaštita okoliša:
U području gospodarenja otpadom trenutno je u provedbi pet projekata. Projekti Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina i Kaštijun u završnoj su fazi provedbe, a otvaranje se očekuje 2015. godine.
Dodatno, u provedbi su i tri projekta sanacije odlagališta Filipovica, Semeljci i Trebež.

U sektoru upravljanja vodama u provedbi je jedanaest projekata ukupne vrijednosti 265,14 milijuna eura, a to su: Slavonski Brod, Drniš, Knin, Sisak, Osijek, Poreč, Čakovec, Županja, Vukovar i dva projekta tehničke pomoći za pripremu projekata. U postupku odobrenja su još četiri infrastrukturna projekta: Vodice, Nova Gradiška, RVS Osijek i Virovitica ukupne vrijednosti 43,57 milijuna eura EU sredstava.

Za poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara, u lipnju 2015. potpisana su tri ugovora vrijednosti 356,7 milijuna kuna (s PDV-om) što je većina od ukupnog iznosa od 361 milijun kuna za ovaj projekt kojeg Europska unija sufinancira s preko 70 posto. Sva tri ugovora na ovom značajnom infrastrukturnom projektu za grad Vukovar i susjedne općine Borovo, Bogdanovci i Trpinja, izvodit će konzorciji domaćih tvrtki.

Projekt odvodnje u Poreču započet je u travnju 2015.,  vrijedan je više od pola milijarde kuna, a Europska unija sufinancira ga sa 74 posto.
Projekti u Osijeku i Poreču prvi su projekti odobreni od strane Europske komisije kad je Hrvatska stupila u članstvo EU. Ukupno su ta dva projekta vrijedna 140 milijuna eura.
Osijek: 72,5 milijuna eura – novi uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, 70 km kanalizacijske i 16 km vodoopskrbne mreže, kvalitetnija i još sigurnija pitka voda za 125 tisuća stanovnika, samo je dio pokazatelja značaja projekta. U izgradnjji je Sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije Čakovec vrijedan više od 273 milijuna kuna, a kojeg Europska unija sufinancira s gotovo 73 posto.
Regionalna konkurentnost:
Rekonstrukcija hotela Park u Splitu, jedan je od 28 ugovora odobrenih u ljeto 2014., a vrijednost EU financiranja tog projekta je 26 milijuna kuna od ukupno 90 milijuna vrijednosti projekta. Projekt „Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci” –  ugovoren je 18. travnja 2014., a ukupna vrijednost projekta iznosi 180 milijuna kuna.

Projekti iz financijskog razdoblja 2014-2020.:
Izgradnja i opremanje Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija           229.500.000 kuna
Gradnja studentskog doma u Rijeci                                                                                 112.000.000 kuna

Najave:
Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica                                                   614.142.000 kuna
Centar kompetencije u translacijskoj medicini Srebrnjak                                                  345.091.160 kuna
Rekonstrukcija studentskih domova u Zagrebu                                                                220.000.000 kuna
Arheološki park Vučedol                                                                                                  130.050.000 kuna
Županijski centar za gospodarenje otpadom Bikarac II                                                     114.750.000 kuna

Natječaji

Objavljena tri postupka iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija vrijednosti 417 milijuna eura
Do sada su iz Operativnog program Konkurentnost i Kohezija objavljena dva otvorena postupka iz djelokruga Ministarstva poduzetništva i obrta (MINPO) za ulaganja u izgradnju i opremanje proizvodnih pogona kao i jedan otvoreni postupak iz djelokruga Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja (MGIPU) za provedbu projekata energetske učinkovitosti u javnim zgradama.

Ukupna vrijednost tih postupaka je 417 mil. eura od čega je oko 152 mil. eura bespovratnih EU sredstava (oko 1,15 mlrd. kn), a oko 220 mil. eura očekivanog nacionalnog privatnog doprinosa.

Do kraja 2015. godine još 29 postupaka iz OP KK vrijednosti 1,22 mlrd. eura
Do kraja godine planira se u OPKK započeti dodatnih 29 postupaka dodjele bespovratnih sredstava različitih vrsta te za različite korisnike. Ukupna vrijednost tih postupaka je 1,22 mlrd.eura od čega je oko 900 mil. eura EU udjela, oko 233 mil. eura nacionalnog javnog doprinosa te oko 83 mil.eura očekivanog nacionalnog privatnog doprinosa.

Dakle, iznos javne potpore koji će se staviti na raspolaganje korisnicima kroz sve postupke koji će započeti do kraja godine je ukupno oko 1,13 mlrd. eura odnosno oko 9 milijardi kuna.

Od ukupno 32 postupka u ovoj godini, deset  ih je otvorenih u vrijednosti oko 450 mil.eura. 
Od navedenog, 10 postupaka dodjele bespovratnih sredstava jesu otvoreni postupci. Ukupna vrijednost tih postupaka je oko 450 mil.eura od čega je oko 330 mil. eura bespovratnih EU sredstava, oko 53 mil. eura nacionalnog javnog doprinosa te oko 83 mil.eura očekivanog nacionalnog privatnog doprinosa. Dakle, iznos javne potpore koji će se staviti na raspolaganje korisnicima kroz otvorene postupke koji će započeti do kraja godine je ukupno oko 383 milijuna eura odnosno oko 3 mlrd kn.

Od budućih otvorenih poziva iz OPKK izdvajamo:

  • 1 poziv u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za pripremu projekata za energetsku učinkovitost u javnim zgradama ukupne vrijednosti javnih potpora oko 4 mil. kn (objava planirana 19/06/2015);
  • 6 poziva u nadležnosti Ministarstva poduzetništva i obrta za razna ulaganja u mala i srednja poduzeća ukupne vrijednosti javnih potpora oko 1,38 mlrd. kuna. Objava sljedeća dva natječaja za ulaganja u mala i srednja poduzeća u turizmu te za unapređenje poslovnih procesa uvođenjem informacijsko telekomunikacijske tehnologije ukupne vrijednosti javnih potpora oko 330 mil. kuna očekuje se tijekom srpnja;
  • 1 otvoreni poziv za kulturnu baštinu ukupne vrijednosti javne potpore oko 700 mil. kn (objava planirana za kolovoz);
  • 1 otvoreni poziv za prirodnu baštinu ukupne vrijednosti javne potpore oko 980 mil. kn (objava planirana za rujan).
Schengen
Pokrenuti su svi potrebni natječaji, a od 120 milijuna eura namijenjenih u tu svrhu, tijekom idućih mjeseci 100 milijuna će biti ugovoreno. Početkom srpnja očekuje se otvaranje ponuda za neke natječaje, a rok za korištenje sredstava je 23. srpnja 2016.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u