Hrvatska i EU robovi nemoguće birokracije u BiH

Objavljeno 09.09.2017 - GospodarstvoIzdvojeno

Hrvatska i EU robovi  nemoguće birokracije u BiH

Gradnja Pelješkog mosta najviše odgovara državi BiH jer će se tim mostom rasteretiti jedina priobalna prometnica kod Neuma, na navedenom mostu će raditi najviše radnika iz BiH i ono najvažnije, most će koristiti ogroman broj građana BiH koji posjećuju Pelješac i Korčulu.

Gradnju Pelješkog mosta trenutačno koče političari u BiH, no oni i inače koče cijeli razvoj i stabilizaciju cijele BiH pa ovo ne iznenađuje. Poznato je da BiH ima više birokrata nego i jedna demokratska država u EU i da često baš oni koče razvoj države svojim svađama i nesporazumima, te da dobar dio njih je korumpiran.

Gradnja Pelješkog mosta, iako tek jedan segment ukupnog pitanja razgraničenja na moru između dvije države, kako navodi Zvizdić, od iznimne je važnosti za BiH jer se izravno dotiče njezina suvereniteta i prava koja joj pripadaju kao suverenoj pomorskoj državi sukladno odredbama Konvencije UN-a o pravu mora, kao i drugim međunarodnim aktima koje su prihvatile i čije su članice i BiH i Hrvatska.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH podsjeća hrvatskog premijera na činjenice poput onih da ugovor o državnoj granici koji je potpisan 1999. nikada nije ratificiran pa stoga i nema pravno značenje kao i da je Predsjedništvo BiH 2007. usvojilo zaključak kojim se protivi gradnji mosta sve do rješavanja otvorenih graničnih pitanja s Hrvatskom. Nakon toga nije usvojen nijedan akt kojim bi se zaj zaključak promijenio ili poništio.

Novost u Zvizdićevu pismu je i tumačenje značenja dokumenta pod nazivom “Usuglašena zabilješka” sa sastanka stručnih skupina koje su imenovali Vijeće ministara BiH i vlada Hrvatske održanog 7. prosinca 2006. na kojemu su rješavana tehnička pitanja vezana uz gradnju Pelješkog mosta.

Vjerujem da vam je poznato kako je verifikacija stavova zauzetih na tom sastanku s bosanskohercegovačke strane uvjetovana njihovim odobrenjem od strane Vijeća ministara BiH, što je i konstatirano u točki 5. na obostrano parafiranoj zabilješci sa sastanka. Vijeće ministara BiH, o čemu je upoznata Vlada Republike Hrvatske, nikada nije dalo suglasnost na tzv. ‘Usuglašenu zabilješku’, odnosno stavove stručnih skupina, napisao je Zvizdić poručivši tako da ne vrijedi ni dogovor o gabaritima mosta koji bi trebali osigurati neškodljivi prilaz brodova Neumskom zaljevu.

Zvizdić zaključuje kako je jasno da ni jedno tijelo vlasti u BiH nije u sklopu svojih ustavnih ovlasti dalo suglasnost da se prihvati ili potpiše bilo kakav dokument s Hrvatskom u vezi s izgradnjom Pelješkog mosta. Kako bi se nastali problem riješio u interesu obje zemlje, Zvizdić je predložio poduzimanje koraka kojima bi se dogovorilo ukupno razgraničenje između BiH i Hrvatske, s fokusom na morsku graničnu crtu.

To, po njemu, podrazumijeva definiranje, verificiranje i prihvaćanje međunarodnog plovnog puta, odnosno koridora koji će fizički spajati bosanskohercegovačko more nad kojim BiH ima puni suverenitet, s otvorenim morem, sukladno Konvenciji UN-a o pravu mora i na kojemu će se primjenjivati režim slobodne plovidbe i komunikacije za sve vrste plovila, zrakoplova i polaganja infrastrukturne opreme, a za Republiku Hrvatsku realizaciju komunikacijske povezanosti njezina kopnenog teritorija.

Nužnim drži i neodgodivu parlamentarnu ratifikaciju Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske potpisanog 1999. čime bi, između ostalog, punu pravnu snagu i valjanost imali i izrađeni granični dokumenti koji su sastavni dio Ugovora.

Brza i uspješna ratifikacija Ugovora o državnoj granici između između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske bila bi najbolja potvrda obostrane opredijeljenosti i pozitivne političke volje dobrih dosadašnjih i budućih susjedskih odnosa baziranih na poštivanju suvereniteta, teritorijalnog integriteta, međusobnog uvažavanja i poštivanja normi međunarodnog prava, stoji u Zvizdićevu pismu Plenkoviću.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u