EURO ćemo uvesti za četiri godine

Objavljeno 30.10.2017 - Gospodarstvo

EURO ćemo uvesti za četiri godine

Hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka organizirale su konferenciju na kojoj predstavljaju “Strategiju uvođenja eura u Hrvatskoj”.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković otvorio je konferenciju i govorio o strateškim smjernicama, koristima i troškovima uvođenja eura, a guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić govorio je o koristima i troškovima uvođenja eura u Hrvatskoj.

Premijer Plenković otvorio je skup i kazao da Vlada ima iskustva u procesu pristupanja EU-u. Prošlog tjedna bio je sastanak Europskog vijeća u Bruxellesu gdje je bilo riječi o novom dokumentu koji se zove “leaders agenda”. To je dokument koji je pripremio Donald Tusk kako bi šefovi država i vlada EU-a u razdoblju od 18 do 20 mjeseci jasno odredili prioritete kojima će se baviti na najvišoj razini. Rekao sam tada da postoje četiri bitna trenutka – prvi je proces Brexita, drugi je sve što je vezano za izbore za Europski parlament, treći je dogovor o višegodišnjoj financijskoj perspektivi za razdoblje iza 2020. godine, četvrti je politički dogovor o sastavu novih institucija Europske unije, rekao je premijer Plenković.

Izjavio je i da je tom prilikom istaknuo da Hrvatska kao najrecentnija članica EU-a ima dva bitna koraka. Jedan je postati dio schengenskog prostora, na čemu intenzivno radimo od samoga dana članstva. Namjera nam je da budemo spremni za to članstvo tijekom 2019. godine. To je politički cilj moje Vlade. Drugi element koji je izuzetno bitan je pristupanje Hrvatske eurozoni. Ne želim licitirati s datumom kada bismo to htjeli. Ono što mislim da je realno i na čemu ćemo raditi je da 2020., kao godina predsjedanja Hrvatske Vijećem EU-a, bude godina u kojoj će Hrvatska prema našem planu, namjerama i intencijama biti dio onoga što se naziva ERM II (tečajnog mehanizma).

Dodao je da ovom konferencijom počinje široka javna rasprava o uvođenju eura koja će poslužiti da u tom procesu zemlja ide obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno te da se uklone svi strahovi i nedoumice o toj temi. Upravo će ova konferencija poslužiti kao poticaj da u tom procesu idemo obazrivo, odlučno, otvoreno i transparentno. Uvođenjem eura Hrvatska bi postala dio najužeg članstva naprednijih integracija EU-a, kazao je među ostalim Plenković.

Euro Hrvatskoj donosi globalni, politički i ekonomski kredibilitet, dodao je Plenković.

Vujčić: Koristi od prelaska na euro u Hrvatskoj će biti veće nego u drugim članicama EU

Guverner Vujčić kazao je da ova eurostrategija ne određuje ciljani datum uvođenja eura jer to ne ovisi samo o nama. Naš cilj kao Vlade je da uđemo i napravimo jedan prvi korak – ulazak u tečajni mehanizam. To bi stvarno bilo lijepo da se poklopi naše predsjedanje EU-om s tim ciljem ulaska u tečajni mehanizam. Vrlo sam uvjeren da nakon ulaska u tečajni mehanizam Hrvatska neće imati značajnije probleme za udovoljavanjem kriterija iz Maastrichta, odnosno tri godine nakon toga ulaska u EMU, izjavio je Vujčić.

Vujčić koristi od uvođenja eura vidi u uklanjanju valutnog rizika u gospodarstvu, smanjenju troška zaduživanja domaćeg sektora, smanjenju rizika izbijanja valutne i bankovne krize te nižim transakcijskim troškovima. Uvođenje zajedničke valute u Hrvatsku, smatra, bit će poticaj međunarodnoj razmjeni i ulaganjima, sudjelovat će se u raspodjeli monetarnog prihoda eurosustava te omogućiti pristup mehanizmima financijske pomoći europodručja.

Nadalje, prednost je i u tome što će se zbog smanjenja troška zaduženja domaćeg sektora kamatne stope približiti razinama onih u jezgri europodručja, što će, kaže Vujčić, povećati konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Isto tako, uvođenjem eura nestaju transakcijski troškovi zamjene kuna u eure i obratno, dok korištenje zajedničke valute može pridonijeti jačanju međunarodne razmjene i ulaganja jačanjem konkurentnosti i smanjivanjem ranjivosti domaćeg gospodarstva.

Odgovarajući na pitanje koji su troškovi i koristi uvođenja eura, kazao je da je RH u ovome trenutku najmanja članica EU-a koja još ima vlastitu valutu i nije uvela euro.

Slijedio je prvi panel posvećen predstavljanju dokumenta hrvatske Vlade i HNB-a pod naslovom “Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj”. Što se koristi tiče, najvažnija je ukidanje valutnog rizika. To je velika važnost upravo zbog toga što je Hrvatska izuzetno euroizirana zemlja. Hrvatska je u ovome trenutku od zemlja EU-a koje nemaju euro, najeuroiziranija. Taj učinak je trajan. Nakon toga je smanjenje kamatnih stopa. Tu je i otklanjanje učinka valutne krize i smanjenje rizika bankovne i platnobilančne krize, opet je trajan učinak. Niži su i transakcijski troškovi. Nećemo imati više promjene kuna u eure. Poticaj je i u međunarodnoj razmjeni i ulaganja. Činjenica da ćemo uvesti euro učinit će Hrvatsku interesantnijom, manje rizičnom destinacijom za investitore i za sve koji žele trgovati s Hrvatskom, rekao je Vujčić.

Zdravko Marić kazao je među ostalim da je prvi korak tečajni mehanizam tzv. ERM II, u kojem država članica minimalno provodi dvije godine. Iskustva drugih zemalja pokazuju, sugeriraju, da je to razdoblje znalo biti u nekim slučajevima i dulje. Potom slijedi formalno uvođenje eura, dodao je.

Osvrćući se na kriterije iz Maastrichta kazao je da država članica ne smije imati stopu inflacije višu od prosjeka triju zemalja s najnižim stopama inflacije uvećanom za 1,5 postotnih bodova.

Govoreći o ekonomskoj politici u kontekstu uvođenja eura ministrica Dalić izjavila je da su ekonomske reforme Hrvatskoj potrebne.

Poseban panel posvećen je efektima uvođenja eura na gospodarstvo i građane. Izlaganja i panel-diskusije u programu konferencije ponudit će kvalitetnu podlogu za očekivanu raspravu, a održat će se uz sudjelovanje uglednih predstavnika akademske zajednice, poduzeća, banaka, nekoliko udruženja i udruga te nositelja novčane i ekonomske politike.

Na konferenciji su i ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević, potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornog uređenja Predrag Štromar, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić te ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u