Premijerkine mjere slamaju krizu!

Objavljeno 08.05.2010 - Gospodarstvo

Premijerkine mjere slamaju krizu!

Recesija i kriza oporbi su otvorile dovoljno mogućnosti da javnosti pokažu sve svoje sposobnosti i znanja, ali većina prilika nije bila iskorištena, a vrijeme je proletjelo. Kad za koji mjesec plaće i mirovine građana budu veće, oporbene t

Ako je i bilo onih koji su Hrvatsku zbog njenih problema uzrokovanih svjetskom gospodarskom krizom pokušavali izjednačavati s Grčkom, početak svibnja morao je osvijestiti i najgore pesimiste koji su već u svojim mislima vidjeli ponavljanje grčkog scenarija na hrvatskim ulicama. Dok su Atenom ovog tjedna bjesnjeli neredi u kojima je bilo i poginulih, u Hrvatskoj sindikati povodom Praznika rada nisu uspjeli na prosvjede privući veći broj građana koji su 1. svibnja radije proslavili uz grah serviran u aranžmanu lokalnih vlasti ili boravkom u prirodi. Kao što se ni lanjske jeseni nisu ispunile prijetnje uličnim prosvjedima kojima je trebala biti srušena Vlada Jadranke Kosor, tako su i sada, i to po svemu sudeći na dulje vrijeme, pali u vodu svi planovi da se na ulici Vladu pokuša natjerati da odstupi sa zacrtanog puta gospodarskog oporavka koji podrazumijeva i nepopularne mjere.
Ni ne osvrćući se na takve računice, premijerka Jadranka Kosor i njena Vlada ovog su tjedna definitivno učvrstili svoju poziciju kao tim koji predvodi borbu za izlazak Hrvatske iz recesije i krize i za oporavak gospodarstva. Iako su prije dva tjedna pojedini skeptici i dežurni kritičari premijerkin Program gospodarskog oporavka ocjenjivali tek kao skup dobrih želja i sumnjali u njegovu efikasnost, u Banskim dvorima, ali i širom Hrvatske, na takve ocjene treba se tek nasmijati. Naime, ne pamti se da je neka hrvatska vlada ikad dosad donijela tako sveobuhvatan gospodarski program koji se ne bavi isključivo problematikom gospodarstva, nego široko zahvaća sva područja života i donosi precizne rokove za primjenu stotinjak različitih mjera. Umjesto šupljih fraza i načelnih rokova, u planu provedbenih aktivnosti Programa gospodarskog oporavka uz svaku mjeru navedeni su mjesec i godina kad se očekuje njena provedba i naznačeno je koje je ministarstvo odgovorno da se to i ostvari. Premijerka Kosor i njeni suradnici preuzeli su punu političku odgovornost za provedbu Programa, za što njeni prethodnici u sličnim situacijama nisu imali »petlje«, zbog straha, nesposobnosti ili vlastite komocije. Doista je trebalo skupiti dovoljno i osobne i političke hrabrosti u uvjetima recesije i krize, godinu dana uoči parlamentarnih izbora, i građanima ponuditi novi koncept razvoja hrvatskog gospodarstva i drugačiji odnos prema javnim financijama koji podrazumijeva odgovornost, racionalnost i štednju.
Dok su se ranije uoči izbora birači pokušavali kupiti populističkim potezima koje su plaćali porezni obveznici, ubuduće za takvo ponašanje više neće biti prostora jer gospodarska kriza natjerala je sve u Hrvatskoj da preispitaju svoj odnos prema novcu, kako vlastitom, tako i onom iz proračuna. Premijerka Kosor prednjači u tome pa poručuje da je i pet proračunskih kuna velik novac, jer ih je netko iz realnog sektora trebao zaraditi, da bi ga se trošilo putem raznih proračunskih stavki. Realno planiranje i potrošnja u skladu s mogućnostima uz što manje zaduživanje neki su od temelja stabilnih javnih financija i ta se načela Programom gospodarskog oporavka želi oživotvoriti u svim sektorima. Ustraje li u tome, Hrvatska se neće morati plašiti da će je zadesiti sudbina Grčke čiji se dugovi penju na više od 300 milijardi eura, a deficit na 14 posto, zbog čega joj Međunarodni monetarni fond i zemlje EU-a moraju priskakati u pomoć financijskim injekcijama od 120 milijardi eura u iduće tri godine.
Upravo u tjednu kad je do maksimuma eskaliralo nezadovoljstvo Grka zbog smanjenja brojnih socijalnih prava koja je najispravnije zvati povlasticama (poput 13. i 14. plaće i mirovine ili naknade zbog izloženosti zračenju računala na poslu), Hrvatska je zahvaljujući Vladi Jadranke Kosor povukla najvažnije poteze zbog kojih se grčki scenarij kod nas neće moći ponoviti. Donošenjem točnog hodograma za provedbu mjera iz Programa gospodarskog oporavka u punom je smislu riječi počela njegova provedba, zahvaljujući kojoj bi građani već za nekoliko mjeseci u svojim džepovima mogli imati više novca i osjetiti da žive bolje. Premijerka Kosor u četvrtak je iznijela kirurški precizan podatak da će od 1. srpnja zbog promjena u sustavu poreza na dohodak veća primanja imati 1,480.179 građana, a taj će broj biti i veći ako mu se doda još oko 967.000 građana koji će biti oslobođeni plaćanja prve stope kriznog poreza. Od 1. studenog taj će porez biti ukinut i za preostalih 352.000 građana i makar se u javnosti plasirali različiti izračuni koliko će građani biti na dobitku, činjenica je da se vrlo često radi o stotinama kuna mjesečno, što za hrvatski standard nije beznačajna svota.
Ni premijerka ni njeni suradnici ne žele se zaletavati s prognozama i davati lažne nade da je kriza definitivno iza nas, ali dobre temelje za optimizam daju podaci da je u travnju nezaposlenost u odnosu na ožujak pala za gotovo 10.000 osoba (točnije 9983), što je pad od 3,1 posto. Približavanjem turističke sezone taj bi se trend trebao i nastaviti, a i pokazatelji o tome koliko će se turista ovog ljeta odmarati na hrvatskoj obali u okolnostima krize dovoljno su ohrabrujući. Svi u Hrvatskoj još uvijek iščekuju brojke koje će kazati da je recesija u Hrvatskoj prošla i da je gospodarski oporavak krenuo uzlaznom putanjom. Prema najavama stručnjaka, to se može očekivati u jesen, no budući da uspjeh neće doći sam po sebi, svima kojih se to u Hrvatskoj tiče ne preostaje drugo nego podržati Program gospodarskog oporavka i sve mjere koje on predviđa. Uz zajedničke napore i poslodavaca i sindikata, kao i uz političku potporu ne samo vladajućih nego i oporbe, mjere će postati realnost i u njihovoj provedbi neće biti podmetanja ili opstrukcije. Budući da se radi o pitanju o kojem u mnogome ovisi opstanak Hrvatske u budućnosti, svaki takav pokušaj izravno bi škodio nacionalnim interesima. Ne uspije li provedba Programa, Hrvatska više neće imati vremena za popravni ispit i svi budući potezi koje bi bila prisiljena provoditi Vlada ili netko sa strane bili bi daleko bolniji.
No, Vladina i premijerkina odlučnost daju dovoljno jamstvo da u provedbi Programa neće biti odstupanja, čak i ako potpora ne bude zadovoljavajuća, što se od hrabre i odgovorne premijerke i Vlade moglo i očekivati s obzirom na sve što je viđeno u posljednjih deset mjeseci. Naime, premijerka Kosor nije imala široku podršku ni kad je lanjskog srpnja odlučila uvesti krizni porez i povećati PDV, kao ni kod drugih nepopularnih poreza, ali to je nije omelo da ustraje u uvjerenju da se radi o stabilizaciji proračuna bez koje bi u pitanje došla isplata mirovina, plaća proračunskim korisnicima i raznih socijalnih davanja. Koliko god u oporbi i izvan nje i dalje tvrdili da su premijerkini potezi bili štetni, činjenica je da nije bilo kašnjenja ni mirovina ni plaća, što je imalo nemjerljiv praktičan, ali i psihološki učinak. Sa stabilnim proračunom Vlada je mogla osmišljavati mjere za potporu gospodarstvu i na kraju krenuti s provedbom Programa gospodarskog oporavka od kojeg se rezultati tek očekuju. Sve to Vlada je ostvarila sama, bez pomoći sa strane, iako su iz oporbe mogući aranžman s MMF-om spominjali kao nešto pozitivno.
I danas Vlada svoje mjere namijenjene oporavku gospodarstva provodi bez inozemnih tutora kakve su morale potražiti mnoge zemlje EU-a i u svom je poslu mnogo uspješnija. Dok se Grčkoj radi rješavanja problema prezaduženosti predlaže prodaja Akropole i nekih otoka jer i članice eurozone sumnjaju da će pomoć od desetina milijardi eura biti učinkovita, Hrvatska zbog politike Vlade i premijerke dobiva pohvale iz međunarodnih financijskih krugova, od čelnika MMF-a i Svjetske banke koji svakako s oprezom promatraju kako se neka zemlja bori s krizom. U teškim prilikama itekako se cijeni kad je neka zemlja sposobna sama rješavati svoje probleme, čime se legitimira kao zrela i odgovorna država koja zna iskoristiti vlastite potencijale. Sklapanje aranžmana s MMF-om u Hrvatskoj se više ni ne spominje kao rješenje za izlazak iz financijskih i gospodarskih problema, dok bi istodobno neke od članica EU-a i eurozone uskoro mogle biti prisiljene potražiti pomoć kao što je bila prisiljena Grčka. Uostalom, lani je oporbeno zazivanje MMF-a više bilo motivirano politikantskim razlozima da bi se umanjili napori koje je tada nova vlada Jadranke Kosor namjeravala poduzeti radi obuzdavanja krize i prijetnje bankrotom. Danas kad iz inozemstva na račun Vladine gospodarske politike dolaze samo pohvale i oporba je prisiljena stišati svoje nezadovoljstvo, svjesna da joj nije pametno radi osvajanja domaćih političkih bodova ulaziti u sukobe sa svjetskim moćnicima.
Pred oporbenim je strankama, po svemu sudeći, redefiniranje njihove strategije za zadobivanje potpore građana jer s obzirom na Vladine poteze, gospodarstvo je iz dana u dan sve manje tema na kojoj mogu poentirati. Recesija i kriza oporbi su otvorile dovoljno mogućnosti da javnosti pokažu sve svoje sposobnosti i znanja, ali većina prilika nije bila iskorištena, a vrijeme je proletjelo. Kad za koji mjesec plaće i mirovine građana budu veće, oporbene tvrdnje o tome da Hrvatska srlja u katastrofu bit će poput priča za malu djecu, jer više novca u džepu uvjerljiviji je dokaz da stvari idu na bolje od svih mogućih političkih parola.

Marijan Lipovac/Vjesnik

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u