300.000 svinja manje u godini

Objavljeno 13.04.2017 - GospodarstvoVijesti

300.000 svinja manje u godini

Na hrvatskim je poljoprivrednim gospodarstvima u lanjskoj godini mukalo, kokodakalo, gakalo, blejalo, revalo, roktalo… više od 1,2 milijuna grla stoke. No da je Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) preuzela i podatke Jedinstvenog domaćeg registra domaćih životinja Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), druge agencije resornog im Ministarstva poljoprivrede, statistika bi samo sa svinjama koje nisu u sustavu potpore bila “pojačana” na više od tri milijuna, a s peradi koja kljuca po seoskim dvorištima i na više od pola milijarde.

I pršuti iz uvoza

Zadnje statistike APPRRR-a od sredine prosinca lanjske godine govore, naime, o 446.822 grla goveda, 579.574 ovce, 64.673 koze, 18.126 konja, 2175 magaraca, mula i mazgi, dok su se među 4772 kokoši, 1769 pura i 65.632 krmače “provukle” samo izvorne i zaštićene pasmine te one u sustavu poticaja. Stoka je pobrojena na 62.021 poljoprivrednom gospodarstvu u Upisniku poljoprivrednika, od kojih ih je najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, njih 7500, Koprivničko-križevačkoj (5529) i Osječko-baranjskoj županiji (4120). U ovoj posljednjoj najviše je goveda, 99.678. S najviše autohtonih kokoši hrvatica može se pohvaliti Varaždinska županija (670), konjima Sisačko-moslavačka županija (4805), kozama i ovcama Zadarska županija (13.678 i 98.175), purama, odnosno zaštićenim zagorskim puranima Krapinsko-zagorska (760), dok su svinje po zadnjoj statistici diskutabilne. Zna se samo kako je, primjerice, krmača, najviše u Osječko-baranjskoj županiji (20.696), no upravo su svinje kategorija koja je u Hrvatskoj u stalnom opadanju, toliko da danas već više uvozimo svinja nego ih proizvodimo. Samo odojaka svake godine uvezemo toliko da bi poredani jedan iza drugoga činili kolonu od Zagreba pa dalje od Splita te je svinjetina već godinama na prvome mjestu kategorija hrane koju uvozimo u Hrvatsku. U ukupnom uvozu hrane svinjetina, naime, ima gotovo šest posto udjela, i pršute radimo od uvoznih svježih svinjskih butova, više od 220.000 komada godišnje. A da proizvodnja svinja i dalje pada, govore i podaci HPA o 1,754 milijuna svinja na gospodarstvima početkom siječnja lanjske godine te 1,45 milijuna u studenome, za oko 300 tisuća manje, a proizvodilo ih je 129.980 gospodarstava.

Strategija kasni 20 godina

Branko Bobetić, direktor GIU Croatiastočara, koji okuplja više od 80% hrvatske industrije mesa i mlijeka, kaže kako svinjogojstvo i govedarstvo u nas bilježe strmoglav pad proizvodnje zbog pada otkupnih cijena i sve neisplativije proizvodnje, velikog uvoza…

– U devet mjeseci lani u odnosu na 2012., prije ulaska Hrvatske u EU, uvoz svih vrsta mesa povećan je za više od 40.000 tona – kaže Bobetić ističući kako bismo govedinu i piletinu danas trebali višestruko izvoziti umjesto uvoziti. No bez prave poljoprivredne strategije koja kasni već više od 20 godina teško će se promijeniti stvari u stočarskom sektoru u kojem se zaposlenost, BDP i punjenje proračuna uz pametnu politiku mogu multiplicirati i četiri do šest puta, smatra Bobetić.

Jolanda Rak Šajn (Večernji list)

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u