Premijerka Kosor bankarima: Dosta ste gulili građane!

Objavljeno 14.02.2011 - Vijesti

Premijerka Kosor bankarima: Dosta ste gulili građane!

Premijerka Jadranka Kosor okupit će ovaj tjedan čelne ljude svih banaka u Hrvatskoj i upozoriti ih da snize sramotno visoke kamate. U suprotnom, Vlada razmišljta o uvođenju “bankarskog poreza”. Zbog visokih kamata građani sve teže žive i o

Predsjednica Vlade Jadranka Kosor ovaj će tjedan u Banskim dvorima okupiti sve čelne ljude banaka koje posluju na hrvatskom tržištu, doznaje Vjesnik. Tema razgovora trebala bi biti upozorenje bankarima da počnu spuštati kamatne stope, jer građani sve teže žive i otplaćuju rate kredita, a i (pre)visoke stope koče i ulagače i investicije. Premijerka Kosor će, prema Vjesnikovim saznanjima, upozoriti bankare da čim prije počnu spuštati kamatne stope na sve vrste kredita. Ne učine li to, u Banskim dvorima se ozbiljno razmišlja o uvođenju nameta jednakog »mađarskom modelu«.

Do razgovora na tu temu došlo je nakon sastanka s članovima Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) prošlog petka, koji su se također žalili na poslovanje bankarskog sektora koji, unatoč odličnom poslovanju u prošloj godini, kada su ostvarili dobit prije oporezivanja u visini 4,6 milijardi kuna, nije učinio ništa za gospodarstvo i građane. Lanjska dobit je, inače, gotovo 400 milijuna kuna viša nego godinu prije.
Osim toga, ta razlika od 2009., kada je osam banaka ostvarilo 651,6 milijuna kuna gubitaka, snižena je prošle godine za 533 milijuna kuna, odnosno pet je manjih banaka ostvarilo gubitak od 118,6 milijuna kuna. Istina, prije dvije godine većina je gubitka bila od jedine banke u domaćem vlasništvu – Hrvatske poštanske banke, koja je izgubila 444 milijuna kuna, ali i, unatoč tome, gubici su smanjeni, što znači da se bankarski sektor “izvukao” iz blage krize. S time da financijske institucije još nisu objavile na domaćem tržištu kapitala izvješća o poslovanju u 2010., pa je još nemoguće vidjeti koliko su zapravo zaradile od kamata, ali i naknada. Bolje rečeno, opomena koje građane skupo koštaju, a same banke tek vrijednost poštanskih troškova i tiskanja.

Nadalje, da su strani vlasnici najvećih banaka u Hrvatskoj zadovoljni obavljenim poslom vidljivo je i iz slučaja Zagrebačke banke. Naime, prema dostupnim informacijama, na domaćoj burzi vidljivo je da je za nagradu zaposlenika ove godine u veljači kupljeno 115.556 dionica Zabe, što je po vrijednosti zadnjeg trgovinskog dana prošlog tjedna iznosilo 31,9 milijuna kuna.

To zapravo i ne treba čuditi, jer ako se pogledaju odluke Glavne skupštine najveće banke u Hrvatskoj, onda se vidi da je za poslovanje u 2009., za koju su domaći bankari govorili da je bila iznimno teška, vlasnicima Zabe (riječ je o skrbničkom računu u UniCredit Austria) isplaćeno više od milijarde kuna u dividendi. Istodobno je druga najveća banka u zemlji – Privredna banka Zagreb, isplatila vlasnicima iz talijanske Intese Sanpaulo 248 milijuna kuna. Tako je lani iz dvije najveće banke izvučeno 1,25 milijardi kuna. Kako su ove godine rezultati čak i malo bolji, može se očekivati da će stranci dobiti otprilike isti iznos. Stoga i ne čudi da Talijani imaju kamatne stope od dva do tri posto, a Hrvati od šest posto. Kada se te dvije banke u Hrvatskoj pita zašto je tome tako, kao glavni razlog napominju rizik poslovanja, no službeni podaci pokazuju da su hrvatski građani mnogo revniji u plaćanju kredita od Talijana, pa se rizik poslovanja i ne može uzeti za ozbiljno.

Što se tiče ostalih triju velikih banaka, teško je reći je li dividenda isplaćena, jer je lani u nekadašnjoj Riječkoj banci, a sadašnjoj Erste banci, došlo do istiskivanja malih dioničara, pa više nema obveze objavljivanje na burzi, dok Raiffeisen i Hypo banka nikad nisu ni bile izlistane na hrvatskom tržištu kapitala.
Kako bilo, premijerka Kosor će od bankara zatražiti snižavanje kamatnih stopa da bi se time pokrenulo i tržište nekretnina, jer banke “sjede” na više od 10.000 neprodanih stanova koji zjape prazni, a banke ne žele sniziti kamatne stope, ali ne dopuštaju ni pad cijena. Prema mišljenju analitičara, bez nižih cijena stambenih kvadrata, ali i nižih kamatnih stopa na kredite tog tipa neće biti ni oporavka građevinskog sektora, koji je u godinama prije krize bio zamašnjak gospodarskog rasta i razvitka. Danas hrvatskim građevinarima preostaje tek boriti se za poslove u Rusiji i(li) Bliskom i Srednjem istoku.

Što se pak tiče prijetnje o uvođenju “mađarskog modela”, predsjednica Vlade je još prošlog ljeta pokušala uvesti porez bankama, ali popustila je pod prijetnjom bankara iz četiriju najvećih banaka da će to dovesti građane na “prosjački štap”, tj. bankari bi svoje troškove prelili na svoje komitente. Kao što su prebacili i valutni rizik, odnosno deviznu klauzulu koju plaćaju građani. I to su najviše platili oni koji su podigli kredite u švicarskim francima. Istina, želja za uvođenjem oporezivanja banaka prošlog ljeta bila je inspirirana visokim proračunskim deficitom, za čije bi krpanje dobro došlo 1,9 milijardi kuna koje bi se “ulile” u proračun.


Ta je inicijativa “posvađala” i ekonomske savjetnike predsjednice Vlade. Borislav Škegro je bio protiv, a Željko Lovrinčević za namet bankarskom sektoru. Potrebno je napomenuti da je i guverner Hrvatske narodne banke (HNB) bio protiv. Prošle jeseni, kada je bilo jako blizu uvođenje poreza bankama, i brojni političari su se medijski oglasili, pa su tako svoje protivljenje u ime SDP-a izrekli i predsjednik stranke Zoran Milanović, ali i glavni ekonomski strateg Branko Grčić. Od vladajućih, iz HDZ-a nije bilo jedinstvenog mišljenja, dok je glavni koalicijski partner – HSS, odnosno njegov prvi čovjek Josip Friščić kazao da je on za porez bankarskom sektoru, jer su svi ostali dali svoj doprinos rješavanju krize. Također je napomenuo da je njima bilo najlakše jer su Vlada, država, odnosno Šuker bili njihova najbolja mušterija; što je u proračunu veća rupa, to će biti više potraživanja.

Inače, jedan od protuargumenata uvođenju poreza bankama, i onda i sada bit će potrebe države za financiranjem – kako pristiglog duga, tako i za potrebe proračuna. No, Vjesnik također doznaje da se ove godine država neće zaduživati kod domaćih banaka, nego samo na stranom tržištu, čime bi bankama u Hrvatskoj trebalo ostati dovoljno “prostora” za snižavanje kamatnih stopa za građane i tvrtke. Inače, i poznata tvrtka za porezne savjete Zgombić& Partneri prošle jeseni se bavila uvođenjem poreza bankama, a u njihovu je stručnom radu napomenuto da će banke u roku 24 sata obavijestiti korisnike kredita o adekvatnom povećanju kamatne stope, čime će stopostotno prevaliti svoj porez na aktivu na građane.

Ti porezni savjetnici su stoga preporučili da postoje porezi na banke koji se mogu uvesti, a da to banke ne košta ni jedne jedine lipe. Oni su predložili da se uvede porez po odbitku (withholding tax) na banke, koji inače postoji u našem poreznom sustavu, ali su banke od njega izuzete. Naime, kad hrvatska banka primi od svoje inozemne majke kredit ili depozit kojim financira svoje poslovanje u Hrvatskoj, na plaćene kamate na takve kredite ili depozite ne plaća nikakav porez, dok ostale tvrtke plaćaju u takvim slučajevima porez po odbitku od 15 posto. Pritom, tako plaćen porez uračunavao bi se u poreznu obvezu banke-majke u inozemstvu tako da na razini majka-kćer banke ne bi plaćale ni lipe ili centa više poreza, ali bi se taj porez uplatio u hrvatski proračun, a ovako se slijeva u inozemne proračune. Tekst se završava pitanjem: zašto bi Hrvatska ubirala taj porez kad ga mogu ubirati druge države?

Mađarska uvela porez na banke unatoč protivljenju MMF-a i EU-a

Mađarska vlada privremeni porez na banke uvela je krajem srpnja prošle godine, netom nakon što je država prekinula suradnju s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF). Banke s bilancama “teškim” više od 50 milijardi forinti (više od 183 milijuna eura) oporezuju se po stopi od pola posto. Bankama čija bilanca ne prelazi taj prag određena je niža porezna stopa od 0,15 posto. Prema projekcijama, porez je trebao povećati proračunske prihode iz financijskog sektora s 13 milijardi forinti na čak 200 milijardi forinti.

Glavni razlog uvođenju poreza na banke jest pokušaj dostizanja ciljanog manjka proračuna od 3,8 posto, koji je kriterij za daljnje dobivanje pomoći Europske unije i MMF-a. Uvođenje poreza na banke izglasano je gotovo plebiscitarno u mađarskom parlamentu, čemu je pridonio i govor premijera Viktora Orbana. On je prije glasanja kazao da je neprihvatljivo banke tretirati kao svete krave u uvjetima globalne krize koju su i izazvale. Međutim, MMF i EU usprotivili su se uvođenju poreza, ocijenivši ga štetnim za investicijsku klimu i gospodarski rast.
Unatoč kritikama, Orbanova desna vlada nije htjela odustati od poreza. Upravo suprotno, od ove godine krizni porez plaćat će i energetske, telekomunikacijske i maloprodajne tvrtke. Neke je banke mađarski porez nagnao na smanjenje prisutnosti i posljedično otpuštanje zaposlenika. Tako je Erste banka sredinom prosinca najavila zatvaranje 17 filijala u Mađarskoj i otpuštanje 181 zaposlenika jer im je porez snažno povećao troškove poslovanja. S druge strane, talijanski UniCredit je prije nekoliko dana najavio otvaranje 120 novih poslovnica u Mađarskoj tijekom sljedećih pet godina. [T. Pili]

Britanija povećava poreznu stopu s 0,05 na 0,1 posto

Svoju verziju poreza na banke u lipnju prošle godine predstavila je i Velika Britanija. Ministar financija George Osborne zamislio je da se porez plaća kao postotak na aktivu kreditne institucije. Vladin plan isprva je predviđao postupno uvođenje poreza po stopi od 0,05 posto. Niska početna stopa trebala je biti uvedena zbog još slabašnog gospodarskog oporavka na Otoku. Međutim, britanska je vlada prije nekoliko dana odlučila povećati poreznu stopu na 0,1 posto. Viša stopa primjenjivat će se već od ožujka.
Prema računici, povećanje stope donijet će riznici 800 milijuna funti više, a ukupno bi se prihodi od poreza na banke tijekom ove godine trebali popeti na 2,5 milijardi funti. Banke će kasnije plaćati 0,075 posto poreza na visinu aktive. Prema riječima ministra Osbornea, viša stopa poreza se uvodi jer banke pokazuju snažniji oporavak poslovanja od očekivanja.
Povećanje poreza ipak je potaknulo kritike da je riječ o politički motiviranom potezu. Međutim, Osborne je takve optužbe odbacio. »Tu je riječ o ekonomiji i potrebi da banke daju pošten doprinos zatvaranju proračunskog deficita. Riječ je o znatnom iznosu koji će vladi pomoći u upravljanju proračunskim manjkom«, kazao je Osborne za BBC Radio 4. Unatoč odluci o dodatnih 800 milijuna funti nameta, britanski laburisti nisu zadovoljni vladinom politikom prema bankama. Kako je izjavio član Laburističke stranke Ed Balls, vlada ustvari smanjuje poreze bankama jer je uvela niži korporativni porez i porez na bonuse. Osborne je odbacio Ballsove ocjene, kazavši da banke sada plaćaju više poreze nego u mandatu prošle vlade. [T. Pili]

Daniel-Patrik Brčić

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u