Hrvati sve obrazovaniji i pametniji

Objavljeno 09.01.2011 - Vijesti

Hrvati sve obrazovaniji i pametniji

Tijekom 2009. diplomiralo je 30.156 studenata, što je 17,9 posto više u odnosu prema 2008. Akademski stupanj doktora znanosti 2009. godine stekla su 572 kandidata, dok je stupanj magistra znanosti steklo 965 kandidata

Po podatcima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2009. na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj diplomiralo je gotovo 18 posto studenata više nego 2008.
Od ukupnoga broja nešto malo više od polovice diplomiralo je po »starom« programu, a po bolonjskom procesu njih gotovo 48 posto. Tijekom 2009. diplomiralo je 30.156 studenata, što je 17,9 posto više u odnosu prema 2008., a među njima bilo je najviše studentica – 58,6 posto, što je, navodi se, stabilan broj i u odnosu prema 2008.
Po »starome« studijskom programu diplomiralo je 52,1 posto studenata, a po bolonjskom procesu njih 47,9 posto. Od studenata koji su diplomirali po bolonjskom procesu najviše ih je – 57,8 posto diplomiralo na sveučilišnome preddiplomskome studiju, 38,3 posto na stručnome studiju, na specijalističkome diplomskom stručnom studiju 2,7 posto te na sveučilišnome diplomskom studiju 1,2 posto, a četiri studenta diplomirala su na integriranome preddiplomskome i diplomskom studiju.
Najviše diplomiranih bili su redoviti studenti – njih 73,9 posto, a 26,1 posto bili su izvanredni studenti. Od redovitih studenata 65,9 posto studiralo je uz subvenciju troškova školarine, a 34,1 posto studenata sami su plaćali školarinu.
Najviše je studenata diplomiralo na fakultetima – 81,3 posto, na veleučilištima 10,7 posto te 6,4 posto na visokim školama.
Kad je pak riječ o studentima koji su diplomirali na fakultetima, 80,7 posto ih je diplomiralo na sveučilišnim studijima, 19,3 posto na stručnim studijima, a 1,6 posto na umjetničkim akademijama.
S obzirom na dob najviše ih je – 44,5 posto bilo u skupini od 21 do 23 godine, a najmanje – 4,4 posto u skupini do 21 godine. U skupini od 24 do 26 godina bilo je 28 posto diplomiranih studenata, a 13,7 posto u dobi od 30 i više godina.

Nova 572 doktora znanosti i 965 magistara


Akademski stupanj doktora znanosti 2009. godine stekla su 572 kandidata, a tijekom te godine 965 kandidata završilo je poslijediplomski studij po starome ili novome studijskom programu te je steklo akademski stupanj magistra znanosti, magistra ili sveučilišnoga specijalista, podatci su Državnoga zavoda za statistiku Republike Hrvatske.
Najveći broj kandidata doktorirao je i završio poslijediplomski studij po starome ili novome studijskom programu na Sveučilištu u Zagrebu – 77,6 posto doktora znanosti te 65,4 posto svih magistara znanosti, magistara i sveučilišnih specijalista.
Najveći broj doktorskih disertacija bio je iz područja biomedicine i zdravstva – 22,5 posto, a najveći broj magistarskih, stručnih ili specijalističkih radova bio iz područja društvenih znanosti – 61,6 posto.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa platilo je troškove doktorskoga studija i postupak stjecanja doktorata za 42,6 posto doktora znanosti, za njih 29,2 posto troškove je platio poslodavac, njih 24,7 posto sami su platili studij, a 3,5 posto ih je u kategoriji ostalo.

Na Sveučilištu u Rijeci doktoriralo je 7,9 posto kandidata, na splitskome Sveučilištu 6,6 posto, osječkome 5,8 posto, zadarskome 1,9 posto te na Sveučilištu u Puli 0,2 posto.
Po broju doktorskih disertacija, biomedicinu i zdravstvo slijede društvene znanosti s 19,2 posto, prirodne s 18,4 posto, tehničke sa 17,5 posto, humanističke s 15,7 posto te biotehničke sa 6,3 posto. Najmanje doktorskih disertacija bilo je iz interdisciplinarnog područja znanosti – 0,4 posto.
Udio žena među novim doktorima znanosti bio je 46,9 posto, prosječna dob doktora znanosti bila je 38,1 godina, a žene su u prosjeku bile nešto mlađe (37,5 godina) od muškaraca (38,6 godina). Modalna grupa – ona s najvećom frekvencijom – bila je od 30 do 34 godine.
Među magistrima znanosti, magistrima i sveučilišnim specijalistima udio žena bio je veći od muškaraca i iznosio je 57,7 posto. Prosječna dob u toj skupini je 36,2 godine, a žene su u prosjeku mlađe (35 godina) od muškaraca (37 godina).

Prije stjecanja akademskog stupnja doktora znanosti, 62,1 posto kandidata već je steklo akademski stupanj magistra znanosti, a u 62,2 posto slučajeva doktorska disertacija bila je iz istog područja kao i magistarski rad.
Od ukupnog broja doktora znanosti koji su prije stekli akademski stupanj magistra znanosti njih 96,1 posto steklo ga je u Republici Hrvatskoj, a 3,9 posto izvan nje.
Najveći broj doktora znanosti zaposlen je u izobrazbi – 56,5 posto, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima zaposleno ih je 16,1 posto, zdravstvenoj zaštiti i socijalnoj skrbi 15,9 posto, javnoj upravi i obrani te obveznome socijalnom osiguranju 3,5 posto, a u djelatnosti informacije i komunikacije 1,7 posto. U svim ostalim djelatnostima zaposleno je 5,6 posto novih doktora znanosti, a njih 0,7 posto bilo je nezaposleno. [Hina]

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u