Haiti kao popularna medijska senzacija

Objavljeno 10.12.2010 - Putovanja

Haiti kao popularna medijska senzacija

Haiti je od nedavno ponovno dobio medijski prostor zbog slikovitih prikaza protesta zbog epidemije kolere i predsjedničkih izbora. Izvor kolere je utvrđen i čini se da su je donijeli UN-ovci.

 

Hispaniola je prekrasan otok, dio arhipelaga Velikih Antila, koji se dijeli na Haiti i Dominikansku Republiku. Obje zemlje imale su sličnu povijest, ali najviše se vjerojatno pamti diktatorski režim generala Trujilla kojeg su podržavali dominikanska elita i SAD do 1961, kad je ubijen. Dominikanska republika sa španjolskim kao službenim jezikom razvijala se mnogo brže od Haitija, gdje se govore francuski i kreolski. Ovaj egzotični tropski otok godinama je privlačio jet-settere, mogule i filmske zvijezde ne samo zbog ljepote već i zbog posebnosti kultura nastale mješavinom europske, afričke i južnoameričke koje su toliko zanimljive a najviše se mogu osjetiti u glazbi, gastronomiji i religijskom prakticiranju.   
Nakon što je potres jačine 7,3 stupnja prema Richteru u siječnju ove godine pogodio Haiti svijet je ostao šokiran. Bio je to jedan od najjačih i najrazornijih potresa u povijesti s epicentrom nedaleko od trimilijunskog glavnog grada Port-au-Princea, što je uzrokovalo golemi broj ljudskih žrtava i kompletnu destabilizaciju u zemlji. Ubrzo je zavladao zakon džungle; panika za opstanak dovela je do nasilja, nehumanosti i kaos je postao još veći. Liječnici bez granica i volonteri iz cijelog svijeta pomagali su koliko su mogli. Nakon prvotnog šoka uslijedila je stagnacija; svijet se okrenuo drugim stvarima, a mediji su tražili nove senzacije. I Haiti je od nedavno ponovno dobio medijski prostor zbog slikovitih prikaza protesta zbog epidemije kolere i predsjedničkih izbora. 
Dva mjeseca nakon potresa, na izvanrednoj konferenciji, vlade mnogih zemalja dogovorile su isplatu od 5.3 milijarde $ Haitiju kao ispomoć. U roku od šest mjeseci svoj dio dale su samo Australija, Brazil, Estonija i Norveška, što iznosi samo oko 2% sveukupne svote. Cijelu milijardu obećale su Venezuela i SAD svaka. I prije potresa Haiti je imao ekonomskih problema i visoki vanjski dug. Prilikom posjeta Haitiju predsjednik Sarkozy izjavio je da su posljedice kolonizacije ostavile neizbrisiv trag, a uz to se odrekao duga od 77 milijuna $ kojeg je Haiti imao prema Francuskoj. 
U listopadu slijedi epidemija kolere od koje je umrlo više od 2 tisuće ljudi. Epidemiolog Renaud Piarroux  prije par dana utvrdio je da je izvor kolere u rijeci pored UN-ove baze izvan grada  Mirebalais te da ne postoji nikakva druga hipoteza. Haićani su i slutili od samog početka epidemije da je kolera došla s UN-om, što je i dovelo do protesta i nasilja. Još protesta i nasilja izazvala je predsjednička izborna kampanja, koja se održala unatoč epidemiji. Izbori će se ionako morati ponoviti u siječnju iduće godine jer nijedan kandidat nije dobio više od 50% glasova. Srednja klasa podržava bivšu prvu damu Mirlandu Manigat, dok sadašnji predsjednik Rene Preval podupire svog kandidata, odnosno protežea Judea Celestina.

Hispaniola je prekrasan otok, dio arhipelaga Velikih Antila, koji se dijeli na Haiti i Dominikansku Republiku. Obje zemlje imale su sličnu povijest, ali najviše se vjerojatno pamti diktatorski režim generala Trujilla kojeg su podržavali dominikanska elita i SAD do 1961, kad je ubijen. Dominikanska republika sa španjolskim kao službenim jezikom razvijala se mnogo brže od Haitija, gdje se govore francuski i kreolski. Ovaj egzotični tropski otok godinama je privlačio jet-settere, mogule i filmske zvijezde ne samo zbog ljepote već i zbog posebnosti kultura nastale mješavinom europske, afričke i južnoameričke, koje su toliko zanimljive a najviše se mogu osjetiti u glazbi, gastronomiji i religijskom prakticiranju.   


Nakon što je potres jačine 7,3 stupnja prema Richteru u siječnju ove godine pogodio Haiti svijet je ostao šokiran. Bio je to jedan od najjačih i najrazornijih potresa u povijesti s epicentrom nedaleko od trimilijunskog glavnog grada Port-au-Princea, što je uzrokovalo golemi broj ljudskih žrtava i kompletnu destabilizaciju u zemlji. Ubrzo je zavladao zakon džungle; panika za opstanak dovela je do nasilja, nehumanosti i kaos je postao još veći. Liječnici bez granica i volonteri iz cijelog svijeta pomagali su koliko su mogli. Nakon prvotnog šoka uslijedila je stagnacija; svijet se okrenuo drugim stvarima, a mediji su tražili nove senzacije. I Haiti je od nedavno ponovno dobio medijski prostor zbog slikovitih prikaza protesta zbog epidemije kolere i predsjedničkih izbora. 


Dva mjeseca nakon potresa, na izvanrednoj konferenciji, vlade mnogih zemalja dogovorile su isplatu od 5.3 milijarde $ Haitiju kao ispomoć. U roku od šest mjeseci svoj dio dale su samo Australija, Brazil, Estonija i Norveška, što iznosi samo oko 2% sveukupne svote. Cijelu milijardu obećale su Venezuela i SAD, svaka. I prije potresa Haiti je imao ekonomskih problema i visoki vanjski dug. Prilikom posjeta Haitiju predsjednik Sarkozy izjavio je da su posljedice kolonizacije ostavile neizbrisiv trag, a uz to se odrekao duga od 77 milijuna $ kojeg je Haiti imao prema Francuskoj. 


U listopadu slijedi epidemija kolere od koje je umrlo više od 2 tisuće ljudi. Epidemiolog Renaud Piarroux prije par dana utvrdio je da je izvor kolere u rijeci pored UN-ove baze izvan grada  Mirebalais te da ne postoji nikakva druga hipoteza. Haićani su i slutili od samog početka epidemije da je kolera došla s UN-om, što je i dovelo do protesta i nasilja. Još protesta i nasilja izazvala je predsjednička izborna kampanja, koja se održala unatoč epidemiji. Izbori će se ionako morati ponoviti u siječnju iduće godine jer nijedan kandidat nije dobio više od 50% glasova. Srednja klasa podržava bivšu prvu damu Mirlandu Manigat, dok sadašnji predsjednik Rene Preval podupire svog kandidata, odnosno protežea, Judea Celestina.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u