Ratnička Hrvatska se afirmirala kao uspješna članica NATO-a i u miru

Objavljeno 21.11.2010 - Vijesti

Ratnička Hrvatska se afirmirala kao uspješna članica NATO-a i u miru

Hrvatska dobija novu, vodeću ulogu u instruktivnom procesu u Afganistanu, a u saborsku proceduru će biti dostavljen prijedlog da se hrvatske snage okvirno povećaju od dosadašnjih 320 na 350, kazao je predsjednik Ivo Josipović nakon rasprave

»Doprinos Hrvatske bio je vrijedan na ovom summitu NATO-a i Hrvatska se i na ovom summitu afirmirala kao nova i uspješna članica«, kazao je u subotu hrvatski predsjednik Ivo Josipović, nakon rasprave koju su šefovi država i vlada članica NATO-a imali na summitu u Lisabonu.
Predsjednik je kazao da je najvažnije na summitu bilo usvajanje novog strateškog koncepta, na čijoj pripremi je radila i Hrvatska. »Sačuvan je koncept kolektivne sigurnosti, što je za nas posebno važno. Strategija se odredila prema novim oblicima ugroze, terorizmu, kompjuterskoj ugrozi, drogi i drugim sigurnosnim aspektima koji mogu ugrožavati ne samo neku zemlju, već i regije i Savez«, kazao je predsjednik.


Nakon rasprave o Afganistanu Josipović je kazao da je to »test svjetske demokracije i spremnosti da se pomogne jednom narodu koji se bori za slobodu i protiv ekstremizma«. »Jasan je koncept u kojem međunarodna zajednica želi što prije, u skladu s mogućnostima, odgovornost za razvoj sigurnosti i demokraciju prepustiti lokalnoj vladi. To naravno ne znači da će se sutra i otići iz Afganistana«, naglasio je Josipović, rekavši da će se aktivnosti ubuduće usmjeravati prema onom što je Hrvatska najbolje radila, a riječ je o obuci lokalnih sigurnosnih snaga.
Hrvatska dobija novu, vodeću ulogu u instruktivnom procesu u Afganistanu, kazao je predsjednik, a u saborsku proceduru će biti dostavljen prijedlog da se hrvatske snage okvirno povećaju od dosadašnjih 320 na 350. »To je za Hrvatsku jedna nova obaveza, ali i priznanje i prilika za afirmaciju«. Na summitu se razgovaralo da se hrvatskim projektima pridruže i druge zemlje iz regije. »Dobro je da je Hrvatska još jedanput pokazala svoju sposobnost da aktivno podupre NATO aktivnosti i da smo se time još jedanput potvrdili kao uspješna nova članica«.
Josipović je kazao da će se otvoriti mogućnost za različite civilne inicijative u Afganistanu, kada dođe trenutak da se izuzetni vojni angažman zamijeni civilnim. Tada će u prvom planu biti i projekti koji će biti naslonjeni na demokratski razvoj Afganistana. »Intenzivno se raspravlja i o ljudskim pravima, položaju žena, a sve zemlje članice kada dođe vrijeme za to sudjelovat će na jedan drugi način, naslanjajući se na civilnu komponentu, gdje će biti vrlo važno i gospodarstvo«, kazao je Josipović.
Na pitanje hoće li projekti koji su u pripremi, prije svega da hrvatski instruktori sudjeluju u obučavanju vojne policije u Afganistanu, donijeti nove troškove, Josipović je odgovorio da svaki angažman donosi određeni trošak. »Ali, potrebno je procijeniti da li taj angažman više donosi ili odnosi«. »Kada je riječ o vanjskoj politici, na primjer i posjet Svetog Oca, uvijek je legitimno pitanje koliko to košta. To košta po procjeni svih onih koji sudjeluju nu donošenju odluke puno manje u odnosu na to što nam donosi«.
Predsjednik Josipović je izrazio zadovoljstvo što se na summitu govorilo o politici proširenja i da politiku otvorernih vrata nitko ne dovodi u pitanje. Izrazio je želju Hrvatske da se nastavi proces ulaska BiH u NATO, te da se nađe kompromis oko imena Makedonije između Skopja i Atene. Kada je riječ o Srbiji ona je, po Josipoviću, dobrodošla, ali se sama treba izjasniti želi li članstvo. U svakom slučaju eventualni ulazak Srbije u NATO značio bi jačanje sigurnosti u regiji. Međutim, za sve ostaje preduvjet da se ispune uvjeti.


O suradnji NATO-a i Rusije Josipović je kazao da je vrlo važna i može biti element stabilnosti i sigurnosti. »Očekujem i suradnju prilikom uspostave štita. Nije tajna da postoje zemlje koje zbog povijesnih razloga imaju povećani oprez. Vjerujem da to neće biti zapreka za suradnjom«, rekao je Josipović.

NATO postavio smjernice za povlačenje iz Afganistana
NATO je postavio smjernice za postepeno povlačenje iz Afganistana. Do kraja 2014.godine NATO savez će predati odgovornost za sigurnost u zemlji afganistanskoj vojsci i policiji. Početak procesa predaje odgovornosti NATO započinje početkom 2011. godine. Dio međunarodnih snaga ostat će u Afganistanu i nakon 2014.godine.
U sukobu u Afganistanu NATO polako vidi svjetlo na kraju dugog tunela. Savez će od početka 2011. godine do kraja 2014. godine započeti fazu postepenog povlačenja svojih snaga. Istodobno je naglašeno kako će i nakon 2014. godine manji kontingent međunarodnih snaga ostati u zemlji.
»Odluka koju smo donijeli određuje važan korak prema zajedničkom cilju, a to je da Afganistan stane na vlastite noge i sam brine o svojoj sigurnosti«, poručio je glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rassmusen koji vjeruje da se može ostvariti zacrtani cilj povlačenja većine snaga 28 zemalja članica NATO-a i još 20 država koje imaju svoje snage u okviru ISAF-a.
Proces povlačenja u pojedinim afganistanskim provincijama započet će već na proljeće 2011., a u roku od četiri godine, ali najkasnije do kraja 2014. godine, afganistanske snage sigurnosti trebale bi preuzeti odgovornost za sigurnost u cijeloj zemlji. NATO će postepeno smanjivati broj svojih snaga sa sadašnjih 130.000 i intenzivirati obuku afganistanske vojske i policije.
U završnom dokumentu o Afganistanu govori se o »novoj fazi zajedničkih napora«. Planirano je stvaranje uvjeta za »nepovratan prijelaz pune afganistanske odgovornosti za sigurnost u zemlji«. Glavni tajnik Rasmussen i afganistanski predsjednik Karsai potpisali su deklaraciju u kojoj stoji da će nakon 2014. godine stupiti na snagu Partnerstvo između NATO saveza i Afganistana.
Mogu li afganistanske snage preuzeti odgovornost za prve provincije već početkom 2011. godine ovisi o stanju sigurnosti i stabilnosti lokalnih vlasti, naglasio je Mark Sedwill, glavni civilni povjerenik NATO-a za Afganistan. U područjima s teškim stanjem sigurnosti prijelaz odgovornosti u ruke afganistanskih snaga mogao bi trajati i do 2015. ili koju godinu kasnije, dodao je Sedwill.
Njemačka kancelarka Angela Merkel u Lisabonu je naglasila kako dva desetljeća nakon završetka Hladnog rata NATO se nalazi pred promijenjenim sigurnosno-političkim izazovima. »Danas se NATO mora pripremiti na borbu protiv terorizma i posljedica rasprava država«. Merkel je poručila kako je do sada više od 300.000 pripadnika njemačkih vojnih snaga sudjelovalo u misijama u inozemstvu. »To pokazuje da su se promijenile zadaće ne samo njemačkog Budeswehra već i ostalih vojnih snaga članica NATO-a«. »Novi izazovi traže i velike promjene u organizaciji vojnih snaga«, poručila je Merkel imajući u vidu planirano ukidanje vojne obveze u Njemačkoj.


Velika konferencija o Afganistanu u Bonnu u studenom 2011.
Deset godina nakon početka misije NATO-a u Afganistanu u studenom 2011. godine planirana je velika politička konferencija o Afganistanu, najavio je njemački ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle. Predsjednik Karsai koji zamolio da se održi konferencija, pozdravio je spremnost Njemačke da bude domaćin ove međunarodne konferencije. Sastanak u Bonnu održat će se najvjerojatnije na razini ministara vanjskih poslova i prilika je odrediti daljnje korake međunarodne zajednice u Afganistanu.

Institut: Većina građana na jugu Afganistana nije čula za atentate 11. rujna 2001. godine
Većina građana u provincijama Helmad i Kandahar na jugu Afganistana nikada nije čula za atentate 11. rujna 2001. godine u SAD-u. Prema anketama koje je proveo institut International Council on Security and Development (ICOS) 92 posto anketiranih nije čulo za atentate u New Yorku i Washingtonu ali niti da misiju NATO-a u Afganistanu vode SAD koji je srušio Talibane s vlasti. 40 posto od tisuću anketirani smatra da snage ISAF-a imaju za cilj srušiti islam i okupirati zemlju. 61 posto ispitanih su pesimistični oko sposobnosti afganistanske vojske i policije da zajamče i održe sigurnost u zemlji.
U Lisabonu su postavljene smjernice i za nove odnose NATO-a s Rusijom. Na sastanku 28 šefova država ili vlada zemalja članica NATO-a i ruskog predsjednika Medvedeva, NATO je pokrenuo osnivanje novog partnerstva između saveza i Rusije oko raketnog štita za Europu. Diplomati i vojni dužnosnici već govore o »sigurnosnom sustavu od Vancouvera do Vladivostoka«.
Zaključno, summit NATO-a u Lisabonu postavio je smjernice za novu raketnu obranu i zacrtao cilj stvaranje svijeta bez nuklearnog oružja. [Alen Legović]

Sarkozy: Raketna obrana protiv Irana
Prema riječima francuskog predsjednika Sarkoyzja novi raketni štit NATO-a za Europu usmjerena je protiv Irana. »Francuska govori konkretno: opasnost od raketnog napada danas dolazi iz Irana«, rekao je Sarkoyz u Lisabonu. Francuski predsjednik je naglasio da britansko i francusko nuklearno oružje ostaje neovisno. »Raketni štit nema za cilj ukidanje nuklearnog odvraćanja koje je naše životno osiguranje«, rekao je Sarkozy.

Fanatični protivnik u sandalama
Koliko je pametno najavljivati povlačenje NATO-a iz Afganistana?
Povlačenje međunarodnih snaga iz Afganistana koje predvode članice NATO-a trebalo bi početi iduće i završiti se krajem 2014. ili početkom 2015.godine. To je samo jedna važan rezultat sastanka na vrhu NATO saveza koji je u petak i subotu održan u Lisabonu. Premda NATO najavljuje da će i nakon 2015. godine ostaviti određeni broj instruktora u kojima će kao i sada prednjačiti Hrvatska, postavlja se pitanje, koliko je pametno najavljivati povlačenje. Poznato je da povlačenje ne motivira borbeni duh vojnika, koji nerado ginu pred samo povlačenje. Povlačenje ne predstavlja motivaciju za domaće afganistanske snage sigurnosti koje više neće imati potporu međunarodnih snaga i na koncu, povlačenje daje poticaj neprijatelju da ojača svoje redove kako bi kasnije mogao djelovati još žešće. Bilo kako bilo: postoji opasnost da vojnici iz SAD-a Njemačke, Hrvatske ili Turske krenu istim putem kojim su nedavno krenuli i njihovi britanski ili sovjetski kolege – povući će se iz zemlje koju je nemoguće kontrolirati. Najmodernije vojske na svijetu mogu izgubiti i protiv fanatičnog i podmuklog protivnika, premda on nosio sandale.

Jurica Körbler

Alen Legović

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u