Švicarsko tehološko čudo – najduži tunel na svijetu

Objavljeno 15.10.2010 - Zanimljivosti

Putnički vlakovi u tunelu moći će voziti brzinom do 250 kilometara na sat, pa će put između Zuricha i Milana trajati 2 sata i 40 minuta, što je sat vremena manje nego sada

Svjetlo na kraju tunela u slučaju novog željezničkog tunela u Švicarskoj nije samo fraza. Inženjeri će u petak probiti posljednju alpsku prepreku i time će konačno biti probijen tunel Gotthard, ali i oboren svjetski rekord, jer će ovaj tunel sa svojih 57 kilometara postati najduži željeznički tunel na svijetu.
Nakon 25 godina planiranja, uključujući 15 godina radova, probijanje posljednje prepreke otvorit će put za dovršetak željezničke rute kroz Alpe, čije se puštanje u promet krajem 2017. godine.
Tunel Gotthard sastoji se od dva glavna paralelna tunela te cijelog labirinta pristupnih tunela, prolaza i okna. Ukupna dužina tih tunela kroz švicarske alpe iznosi 153,5 kilometara.
Ovaj projekt donosi rješenje problema odnosno rasterećenje europskog cestovnog prometa na važnoj ruti preko Alpa, dok istovremeno doprinosi razvoju europske željezničke mreže brzih vlakova. Putnički će vlakovi u tunelu moći voziti brzinom do 250 kilometara na sat, pa će put između Zuricha i Milana trajati 2 sata i 40 minuta, što je za sat vremena manje nego sada. Teretni vlakovi vozit će dvostruko brže nego sada odnosno postizati će brzinu do 160 kilometara na sat.
Riječ je o tunelu koji se nalazi ispod planina visokih 3000 metara, a kada je projekt krenuo, nije bila potpuno poznata geološka struktura tog prostora. Na ostvarivanju projekta radilo je više od 2500 radnika, uz upotrebu vrhunske tehnologije, pomoću koje su se probijali kroz najčvršće minerale čovjeku poznate.
No, to nije prvi trijumf švicarske tehnologije kad je riječ o tunelima. Naime, 1882. Švicarci su napravili prvi željeznički tunel St. Gotthard, a 1980. i 17 kilometara dug cestovni tunel. Oba ova tunela tada su opisana kao tehnološko čudo. Glavne karakteristike ovog projekta su brzina i sofisticirano inženjerstvo, a on se može usporediti s izgradnjom Sueskog kanala, što je svojevremeno predstavljalo tehnološku senzaciju.
Radovi na švicarskom tunelu toliko dobro napreduju da bi u promet mogao biti pušten 2016., čak godinu dana prije planiranog roka. S druge strane, izgradnja čuda od tunela koštala je i sedam ljudskih života, otkad su počeli radovi na probijanju tunela.
Iz planine je pritom izvađeno 13 milijuna prostornih metara materijala, što je pet puta više od obujma Velike piramide i dovoljno da se napuni teretni vlak od Zuricha do New Yorka.
Jednom kad se u tunel položi 230 kilometara tračnica, dnevno će njime prolaziti 300 putničkih i teretnih vlakova, što je dvostruko više od trenutnog protoka. Švicarce je ovaj grandiozni projekt koštao 15 milijardi eura, a Europska komisija predviđa da će on donijeti povećanje od 75 posto teretnog prometa u alpskoj regiji.
Ovaj tunel dio je mreže poznate pod akronimom NEAT odnosno Nove željezničke poveznice kroz Alpe, a uz tunel Gotthard tu su još i tunel Ceneri, koji se gradi na jugu i tunel Loetschberg koji već radi na 80 posto kapaciteta.
Švicarska je 1994. na referendumu prihvatila »Inicijativu Alpa« kojom se obvezuje da s cesta promet preseli na pruge. Od tada su Francuska, Austrija i Italija unaprijedile željeznički promet na europskoj razini, uz modernizaciju tunela Frejus između Francuske i Italije, a predviđena je i gradnja tunela Brenner između Austrije i Italije.

Japanci izgubili titulu
Probijanjem tunela Gotthard, titulu najdužeg na svijetu izgubio je japanski željeznički tunel Sei-kan koji povezuje otoke Honshu i Hokkaido, dugačak 53,8 kilometara.

Petra Kostanjšak

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u