Danas se u Rusiji bira car Putin

Objavljeno 05.03.2012 - Vijesti

Danas se u Rusiji bira car Putin

Gotovo je sigurno da predsjednički izbori u Rusiji u nedjelju znače novu eru predsjednikovanja Vladimira Putina, koji se tako vraća na najmoćniju poziciju u političkom sustavu Rusije. On bi pobjedu trebao odnijeti već u prvom krugu, unatoč razni

I dok ga Zapad naziva posljednjim ruskim carem, Vladimir Putin još se početkom prošlog desetljeća uvukao pod kožu posebno ruralnog dijela Rusije, kada je ponudio terapiju za njihove šokove, a u prilog su mu išle visoke cijene energenata. Sada, usprkos glasovima nezadovoljnih, opet pokazuje da je sposoban u opasna vremena Rusima pružiti sigurnost i zaštititi gospodarstvo od štetnih utjecaja.

Putin je na izborima 2000., na kojima je prvi put postao predsjednik, dobio 53 posto glasova, dok je 2004. dobio čak 71,3 posto glasova. Ovaj put se također očekuje njegova pobjeda, ali uz postotak koji je negdje između

I aktualni predsjednik Dmitrij Medvedev, koji bi poslije izbora trebao zauzeti premijersko mjesto svog mentora, u obraćanju biračima poručio je da je predsjednik vođa gospodarstva i zato moraju odabrati sposobnog čovjeka kojem vjeruju.

Medvedev se osvrnuo i na kampanju koja je po njemu »prošla u atmosferi visoke građanske aktivnosti, što je pokazalo da je rusko društvo zrelo i može artikulirati zahtjeve prema vladi«.

Vladimir Putin (59) je, kao izgledni pobjednik izbora, bio u centru svjetske medijske pozornosti, a odlučio je i odgovoriti na neka osjetljiva pitanja stranih novinara. Naravno, prvo se na rasporedu našlo pitanje o prosvjedima koji su počeli nakon parlamentarnih izbora, piše Kosmolskaja pravda.

»Meni je drago da je došlo do te situacije zbog toga što je struktura vlasti, i izvršna i zakonodavna, dužna reagirati na raspoloženje naroda i odgovoriti na zahtjeve. To zahtijeva razmišljanje i traženje rješenja«, kazao je Putin francuskoj novinarki. Dodao je da je to za Rusiju dobro iskustvo, a pritom nije zaboravio spomenuti slične prosvjedne akcije diljem Zapada.

Što se tiče oporbe, Putin je pojasnio da ljudi koji dugi niz godina provedu u oporbi kritiziraju vlast i daju velika obećanja, često ne misleći koliko je to zahtjevan posao. Zbog toga posljednjih mjeseci nije želio sudjelovati u raspravi ispunjenoj populističkim obećanjima jer, kaže, na koncu su važni rezultati rada, a ne obećanja.

FOTO: REUTERS

Vladimir Putin: Zapad ga naziva posljednjim ruskim caremREUTERS

Talijanski novinar pitao ga je što misli o nadimku njegove Jedinstvene Rusije kao »stranke varalica i lopova«. Za Putina, riječ je o političkom sloganu koji je oporba koristila u kampanji. No, bivši KGB-ovac nije zaboravio vratiti svojim protivnicima. »Lideri oporbe i sami su bili na vlasti, bili su ministri, guverneri, rukovoditelji parlamenta, visoki dužnosnici, čak i zamjenici premijera… Mnogi od njih su sudjelovali u privatizaciji, pisali zakone«, zaključio je Putin kako su onda i oni sami dio toga.

Zašto se odlučio vratiti na predsjedničko mjesto, pitali su ga novinari, i pritom nagađali da je pravi razlog smanjenje gospodarskog rasta u protekle četiri godine.

»To je istina, no riječ je o kriznim godinama. Neki partneri iz Europe nisu se mogli ni približiti rezultatima koje postigla Rusija. Naš rast od 4,3 posto BDP-a je treći najveći na svijetu. Vi smanjujete mirovine, a mi ih povećavamo«, jasna je bila Putinova poenta.

Kada je u pitanju situacija u Siriji, Putin je naglasio da ne želi ponavljanje libijskog scenarija, a što se tiče Irana Rusija će učiniti sve što je moguće da spriječi bilo kakav sukob jer bi to za samu Rusiju imalo vrlo negativne posljedice.

Uz Vladimira Putina, još su četiri kandidata – Vladimir Žirinovski, Genadij Zjuganov, Mihail Prohorov i Sergej Mironov. Nacionalist Žirinovski je na posljednjim predsjedničkim izborima 2008. dobio oko 9 posto glasova, a komunist Zjuganov 17,7 posto. Putin, koji se te godine prema ustavu nije mogao kandidirati, na izborima 2000. na kojima je prvi put postao predsjednik dobio je 53 posto glasova, dok je 2004. dobio čak 71,3 posto glasova. Ovaj put se također očekuje njegova pobjeda, ali uz postotak koji je negdje između.

Pola milijuna Rusa glasat će u Njemačkoj

Posljednja anketa ruskog centra Levada uoči izbora pokazala je da će Vladimir Putin već u prvom krugu postati predsjednik uz 63 do 66 posto glasova, što znači da ipak neće morati u drugi krug, što bi za njega bio veliki udarac. Ruskog predsjednika se ovaj put, prema zadnjim ustavnim izmjenama, bira na šest godina.

Putina je svakako iznenadilo pitanje stranih novinara koliko misli vladati Rusijom i razmišlja li već sada o drugom mandatu. »Sada govorimo o predsjedničkim izborima u Ruskoj Federaciji za predstojećih šest godina. Ne znam koliko ću ostati. Čak ni ne razmišljam o tome«, rekao je Putin.

Od oko 100 milijuna birača, njih 1,85 milijuna se za glasovanje registriralo u drugim zemljama, a daleko najviše njih, gotovo pola milijuna, u Njemačkoj. Po broju registriranih ruskih birača slijede Moldavija, Izrael, Abhazija, dio Gruzije koji Rusija priznaje kao samostalnu državu, te Estonija, a tek potom Ukrajina.

Petra KOSTANJŠAK   

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u