Hrvatska Istra, ona u koju hrle bogati i slavni stranci

Objavljeno 26.02.2012 - Zanimljivosti

Potpredsjednik IDS-a Damir Kajin kaže da prosječan Istranin ima zavidnu imovinu, što ne znači da je bogat, a koju je naslijedio. Ne želi je prodavati jer se tako čuva nacionalni identitet

Što povezuje Anthonyja Hopkinsa, Andreasa von Bismarcka, dr. Oetkera, lorda McEwena, Ralfa Schumachera te Brada Pitta i Agelinu Jolie? Vjerovali ili ne, povezuje ih Istra.

FOTO: ARHIVA

Prva petorica već se smatraju starosjediocima u toj županiji, jer tu imaju kuće za odmor, dok se ovih dana uveliko priča da će planetarno popularni par Brad i Angelina kupiti kuću na našem najvećem poluotoku. Štoviše, govori se da će Brad Pitt u Istri sa svojom ekipom arhitekata projektirati kuće za odmor.

Brangelina, kako nazivaju taj par, proteklog je ljeta bila na najatraktivnijem djeliću Istre, na Brijunima. Ako sada taj megazvjezdani bračni par još i kupi ili sagradi kuću u Istri, više neće biti čovjeka na svijetu koji neće znati za tu našu regiju. Ne treba ni govoriti što bi to značilo za osnaženje identiteta poluotoka koji je ionako na putu da postane dominantan regionalni brend poput Toskane u Italiji ili Provanse u Francuskoj.

FOTO:

Plovanija – tvornica tartufa »Zigante«

Površina Istre je 2820 četvornih kilometara, dok se, primjerice, Lihtenštajn prostire na samo 160 četvornih kilometara, San Marino na 61 četvornom kilometru, a u Kneževini Monako masa bogatih i slavnih koji žele izbjeći plaćanje poreza stiska se na samo 1,95 četvornih kilometara, i to bez imalo nervoze.

Istra je jedno od rijetkih područja u Hrvatskoj čija je unutrašnjost, posebice šire područje Buzeta i Motovuna, jednako atraktivna turistima, pa i kupcima nekretnina, kao i njezin priobalni dio. Istra je postala privlačnija od Toskane i Provanse, jer su nekretnine i dalje 50 posto jeftinije nego u tim dvjema razvikanim regijama koje su postale prenapučene, te su stalno pod opsadom hordi znatiželjnih turista. Slavni i bogati žele mir, te je većina i kupila kuće u unutrašnjosti Istre, daleko od naseljenih mjesta, da bi zaštitila svoju privatnost. Tako se za vilu Anthonyja Hopkinsa zna samo da je je negdje u okolici Grožnjana, ali ne i njezina točna lokacija. Međutim, zna se da je tu kamenu vilu u istarskom stilu sagradio Nijemac Andreas Dussmann, koji je unatrag petnaestak godina sagradio niz takvih luksuznih kuća za odmor od kojih su neke uvrštene među najprivlačnija zdanja te vrste na svijetu. Treba reći da taj uspjeh ima potpis istarskog arhitekta Deana Peteha, koji se potrudio da se u tim zdanjima ćuti i vidi duh Istre kroz povijest.

Prije dvadesetak godina stare istarske tradicijske kamene kuće u unutrašnjosti poluotoka prodavale su se po cijeni od 10.000 do 30.000 eura, ovisno o očuvanosti i veličini, dok danas i najruševnija zdanja stoje najmanje 50.000 do 100.000 eura. U njihovu obnovu potom valja i uložiti, i to još najmanje koliko su i plaćena ako se u kući želi ugodno boraviti. Nova kamena kuća u unutrašnjosti Istre površine 130 četvornih metara s bazenom prodaje se za 250.000 eura, a ona od 200 četvornih metara, također s bazenom, stoji 500.000 eura. Ima, pak, zdanja vrijednih i 1,5 milijuna eura.

Vozač Formule 1 Ralf Schumacher boravi u jednom zaseoku kod Oprtlja na uzvisini povrh Motovunske šume, glavnog nalazišta istarskog »bijelog zlata« i »crnih dijamanata«, odnosno tartufa, koje tako zovu zbog njihove skupoće. Schumachera se zna vidjeti u obližnjim restoranima, posebice u centru tartufarskog biznisa u Livadama, kako uživa u istarskom pršutu i specijalitetima od tartufa.

FOTO:

 

Za Istru kažu da je smart (pametna) županija koja svoj uspjeh temelji na zajedništvu te očuvanosti i autentičnosti potpomognutim bogomdanom zemljopisnom pozicijom. Naposljetku, svi nabrojani slavni i bogati došli su u Istru u potrazi za mirom, koji je zbog profita protjeran iz mnogih rajeva na zemlji.

Kako trenutačno živi 210.000 stanovnika Istre, pitali smo potpredsjednika Istarskog demokratskog sabora (IDS) Damira Kajina. Kajin kaže da prosječni Istranin ima zavidnu imovinu, što ne znači da je bogat, a koju je naslijedio. Ne želi je prodavati jer se tako čuva nacionalni identitet. Kajin se nada da neće netko sutra porezom zahvatiti tu naslijeđenu imovinu, što bi mnoge prisililo da je prodaju.

Velik broj starih kamenih zdanja već je, međutim, prodan strancima, i to, zanimljivo, uglavnom Britancima, a potom Austrijancima, Talijanima i Nijemcima. Uglavnom je riječ o umirovljenim pripadnicima srednjeg sloja iz tih zemalja s mirovinama od oko 2000 eura, koji sada nerijetko u pojedinim mjestima u kojima su kupili i obnovili kuće žele spriječiti mnoge radne aktivnosti domicilnog stanovništva, počevši od buke traktora na okolnim njivama do zabrane prskanja vinograda raznim preparatima. To, prema njihovu sudu, remeti njihov mir i smanjuje im kvalitetu života. Mnogi od tih stranaca rado bi Istru pretvorili u nacionalni park u kojemu nitko ni u svojoj šumi ne bi smio posjeći nijedno stabalce potrebno za novi kolac u vinogradu.

Lokalno stanovništvo, koje u velikoj mjeri živi od poljoprivrede i vinogradarstva, ima, dakako, drukčiji pogled na život. Svakog dana sebi i svojoj djeci nastoje osigurati uvjete da tu dobro žive i u budućnosti kako ne bi morali u svijet trbuhom za kruhom. Jednostavno, Istrani ne žele da se dogodi toskanizacija njihova poluotoka.

Kajin kaže da je 40 gradova i općina u Istri preuzelo odgovornost za sebe, a pritom su bogatije priobalne sredine povele računa o slabije razvijenoj unutrašnjosti. Time se, kaže, pokazala politička monolitnost cijelog poluotoka, koji je IDS »preuzeo« 1993. godine. Zato je danas unutrašnjost Istre jednako atraktivna kao i njezin priobalni dio, te je tako, između ostaloga, središnji dio poluotoka u cijelosti dobio vodovod, a uređeno je i 1000 kilometara nerazvrstanih cesta.

FOTO:

Klaudio Tomaz

Kajin priznaje da su mnogim Istranima bolju egzistenciju omogućile i talijanske mirovine, koje su dobili bivši talijanski vojnici u II. svjetskom ratu. Samo po toj osnovi u Istru je do danas ušlo oko tri milijarde dolara, koje je isplatila talijanska država.

Kajin voli uspoređivati Istarsku županiju sa susjednom Primorsko-goranskom (PGŽ), koja ima gotovo 100.000 stanovnika više. Naglašava da je lani Istra ostvarila izvoz od 1,25 milijardi dolara, dok je PGŽ izvezao roba i usluga za 750 milijuna dolara. Istodobno je Istarska županija zabilježila uvoz od 750 milijuna dolara, a PGŽ 865 milijuna dolara.

Kajin podsjeća da je prošle godine u Istri u promet pušteno 110 kilometara brzih cesta, što se nije dogodilo, kako kaže, od vremena rimskog cara Vespazijana, koji je dao sagraditi pulsku Arenu. Dodaje da bi sva istarska građevinska operativa mogla biti zaposlena iduće četiri godine ako se nastavi gradnja Istarskog ipsilona u dužini od 45 kilometara od Pazina do tunela Učka. Radovi su vrijedni 300 milijuna eura, a toliko bi stajao i planirani proboj druge tunelske cijevi kroz Učku u dužini od 5,5 kilometara. U planu je i gradnja deponija Kaštijun, za 30 milijuna eura, te bolnice u Puli u vrijednosti 100 milijuna eura. Kajin kaže da bi napokon trebala početi i gradnja golfskih terena Dražena Ladića s 27 rupa, koji je proteklih 13 godina trošio živce prikupljajući potrebne papire za taj projekt vrijedan 130 milijuna eura. Naravno, uz golfski teren projektom je predviđena i gradnja luksuznih smještajnih kapaciteta. Posebno vrijedan projekt bila bi gradnja termoelektrane Plomin 3 na ugljen vrijedna 800 milijuna eura, uz sudjelovanje već spremnog njemačkog investitora.

Istarsko gospodarstvo ove godine neće ići u znatnije investicije, osim možda tvornice za proizvodnju automobilskih dijelova, buzetskoga Cimosa, koji bilježi godišnji izvoz od 70 milijuna dolara. Cimos bi trebao graditi novu proizvodnu liniju vrijednu osam milijuna eura. Kajin napominje kako u Cimosu očekuju da im država pomogne sa zajmom od tri milijuna eura.

Istarski turizam ostvaruje 33 posto ukupnog hrvatskog prihoda od te naše važne gospodarske grane kroz koju Istrani prodaju većinu svojih poljoprivrednih proizvoda.

Iz fondova EU-a Istra je dosad povukla gotovo 40 milijuna eura. Kajin napominje da tim sredstvima namijenjenim realizaciji već određenih projekata treba pridodati i državni te lokalni novac koji će biti utrošen za njihovu realizaciju.

Damir Herceg

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u