ACTA ILI CENZURA INTERNETA

Objavljeno 06.02.2012 - Vijesti

ACTA ILI CENZURA INTERNETA

ACTA je međunarodni trgovinski sporazum pregovaran od strane Europske unije, Sjedinjenih Američkih Država, Japana, Kanade, Južne Koreje, Australije, Meksika, Maroka, Singapura, kao i nekoliko drugih zemalja, čiji je cilj čuvati autorska prav

 

Ajmo postaviti jednu klasičnu životnu situaciju ovako : 

Uvod :

Imate desetu godišnjicu mature i nakon fine večere i pokoje dobre kapljice odlučili ste se na karaoke. Pjevali ste, plesali  i odlučili svoj glazbeni (ne) uspjeh podijeliti s onim kolegama iz razreda koji nisu uspjeli doći..

 

Zaplet :

Najlakši način za to uploadirati je video na You tube. Zašto ne, uostalom? Na ovoj se stranici ionako nalaze na tisuće i tisuće besmislenih videa.

 

Razvoj :

S obzirom da niste platili autorska prava pjesama koje ste pjevali stiže vam kazna, u vrijednosti glazbe koja se može čuti na videu ( pr. 100 kuna cijena albuma – 100 kuna kazne itd)

 

Vrhunac:

Pokušavate se boriti, ali zakon je takav. I službeno ste postali jedan od Internet pirata ili krivotvoritelja. Kaznu morate platiti.

 

Rasplet :

Platili ste novčanu ( ili odslužili zatvorsku) kaznu. Mora je gotova ali morate pripaziti kako ćete se ubuduće ponašate na Internetu.

 

Kraj:

Pitate se : “ Što je meni ovo trebalo? Kakav je to zakon? “

 

Taj zakon, odnosno anti-piratski trgovinski sporazum, zove se ACTA. Možda na prvi pogled i zvuči pozitivno ( zašto ne zaštititi autorska prava? ) mnogi upozoravaju kako će ACTA uništiti pravo na slobodan govor, izražavanje i izmjenu informacija ( što je i osnovna karakteristika World Wide Weba). Ukratko, ovaj sporazum sa sobom nosi opasnost CENZURE 21. stoljeća.

Iako se još uvijek ne dotiče lijepe naše, njega su krajem siječnja u Tokyu potpisale 22 članice Europske unije, a kada postanemo članica i mi ćemo ga biti primorani potpisati. Slovenska se veleposlanica već ispričala slovenskom narodu zbog potpisivanja, uz izliku kako alternative nije bilo. Poljski premijer najavio je suspenziju ratifikacije ovog sporazuma nakon što je više tisuća prosvjednika izašlo na ulice.

O čemu je riječ?

ACTA je sporazum sastavljen iza zatvorenih vrata na kojem se radi od 2007,  zbog njega nisu organizirane  javne rasprave niti su u stvaranje bili uključili civilni predstavnici. Ovaj zakon   „ protiv krivotvorenja “ nametnut je građanima, što je ustvrdio francuski predstavnik u Europskom parlamentu, Kader Arif, kada je iz protesta napustio potpisivanje.

Zašto je ACTA izazvala toliko kontraverze ? Mnogo je razloga, a svi se oni svode na već spomenutu riječ – CENZURA!

 

Protivnici sporazuma, kojih je svakog dana sve više  a jedan je i Kader Arif, upozoravaju :

ACTA će, u ime zaštite patenta, dati velikim kompanijama, primjerice farmaceutima, mogućnost sprječavanja širenja generičkih lijekova, budući da će se generički lijekovi tretirati kao krivotvoreni ( prema definiciji generički lijek je farmaceutski proizvod kojemu su istekla patentna prava, te ga može proizvoditi svaki drugi proizvođač pod uvjetom da zadovoljava vrlo stroga pravila dobre proizvođačke prakse i dobre kliničke prakse) .

Svi pružatelji usluga Interneta ( poput T-com-a, Iskona itd.) bit će zakonski odgovorni za sve ono što njihovi korisnici rade na mreži. Na taj način biti će pretvoreni u svojevrsnu privatnu policiju i suce koji cenzuriraju svoje mreže i koji će vršiti detaljan nadzor nad širenjem i podataka i tehnologija putem net-a.

Čak i tehnologija koja nije ilegalna može to postati ako se njome služi za piratizaciju.

Jedan od članaka ACTA-e govori i o sprječavanju „širokopojanse distribucije“ ili uništavanje suštine samog interneta. Društvene mreže, portali, različite platforme bit će odgovorne za sve što korisnici pišu. Ukoliko imate otvoren Facebook profil i stavile link na pjesmu za čija autorska prava niste platili, ili još bolje, ako podijelite fotografiju koja nije vaša – odgovarate. I vi i Mark Zuckerberg.

Probleme će imati i blogeri ili portali jer svi oni koji pružaju mogućnost komentiranja i raspravljanja o određenim temama, imati će službenu odgovornost ne samo neprestanog nadgledanja razgovora već i linkove koje korisnici stavljaju. Ako na stranici postoji link koji vodi na drugu, potpuno normalnu adresu ali ta ista negdje ima tehnologiju koja vodi do krivotvorenja ili piratizacije, blogeri i portali (između ostalih) snosit će odgovornost.

Ovo su samo neki od problema s kojima će se korisnici Interneta suočiti ukoliko EU parlament prihvati sporazum. Ako se to dogodi, Internet kakvog znamo – prestaje postojati, upozorava hakerska skupina Anonymus.

A što je još gore, mi tu ne možemo napraviti ništa. Američki narod potpisivao je peticije protiv tamošnje SOPE – ekvivalent europske ACTA-e  i zahvaljujući potpori Google-a, Facebook-a i Wikipedije uspjeli su u ( barem trenutnom ) zaustavljanju zakona. Mi se možemo, za sad, samo nadati kako će Europski parlament u lipnju poslušati apele ljudi diljem svijeta i u skladu s informatičkim dobom u kojem živimo, spriječiti da sporazum ugleda svijetlo dana. 

Piše : Barbara Konestabo

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u