Kazahstan: Dvadeset godina uspjeha »stepskog diva«

Objavljeno 11.07.2011 - Putovanja

Kazahstan: Dvadeset godina uspjeha »stepskog diva«

Kazahstan ove godine proslavlja dvadesetogodišnjicu neovisnosti. Zahuktali div koji je samo prošlog desetljeća zabilježio ekonomski rast od čak 12 posto ima razloga za slavlje

Nekoć pustopoljina omeđena nepreglednim stepama i planinskim vrhuncima, a danas srednjoazijsko gospodarsko čudo i novi »igrač« na međunarodnom polju, Kazahstan ove godine proslavlja dvadesetogodišnjicu neovisnosti. Zahuktali div koji je samo prošlog desetljeća zabilježio ekonomski rast od čak 12 posto ima razloga za slavlje. Uvriježene predodžbe o zabiti danas nemaju temelje, jer u Kazahstanu u ovom »nacionalnom poslu« Kazasi zajedno grade budućnost za dobrobit naroda koji je stepe pretvorio u gradilišta. Koliko su potomci nomada uspjeli u planu ponajviše govori da su plan rasta BDP-a premašili nekoliko godina ranije nego što je to prvo bilo planirano. Prebacivanje »norme« gotovo da podsjeća na olovna sovjetska vremena kad su se lopatama premašivale tone ugljena, a danas se u najuspješnijem »stanu« od svih »stanova« premašuju stotine tisuća barela nafte i neboderima dosiže nebo.

FOTO:ARHIVA

Kazahstan je doživio gospodarski preporod utemeljen na iskorištavanju nalazišta nafte

Tajna uspjeha je u pomnom planiranju iskorištavanja svih prirodnih izvora koji se nude, a Zemljina utroba nudi svih 118 elemenata iz periodičkog sustava, modernoj socijalnoj politici i inzistiranju na obrazovanju. Koliko nafte se skriva ispod kazaške zemlje, govori podatak kako bi i kad bi presušili svi svjetski izvori nafte ta zemlja mogla opskrbljivati svijet »crnim zlatom« još godinu dana.

»Otac« te nove nadasve uspješne politike je predsjednik Nursultan Nazarbajev, koji je na vrijeme shvatio kako primijeniti zapadnjački način života u tradicionalnom društvu i zaraditi na gospodarstvu, utemeljnom odrednicom istinske suverenosti neke države.

Čelništvo »stepskog diva« odmah je nakon odvajanja od nekadašnjeg sovjetskog »gazde« prešlo s plansko-administrativnog gospodarstva na liberalno tržišno gospodarstvo.

FOTO:ARHIVA

Lovac na vukove sa treniranim orlom najprisutniji je simbol Kazahstana

Nakon početne tranzicijske gospodarske krize devedesetih godina prošlog stoljeća, analogne onima u drugim postkomunističkim zemljama, Kazahstan je doživio gospodarski preporod utemeljen na iskorištavanju nalazišta nafte, plina i vrlo jakom poljoprivrednom sektoru koji hrani tu devetu prema veličini zemlju na svijetu.

Prirodna bogatstva donijela su Kazahstanu energetsku suverenost, ali dobrodošle su investicije i »know-how« iz cijelog svijeta. Potomci nekoć omražene »Zlatne horde« koja je pokorila cijelu Aziju i dobar dio Europe, tako danas pokoravaju globalno tržište. Uspjeh utemeljen na ambicioznim ciljevima je postignut, što je ponajviše vidljivo u glavnom gradu Astani, koja je čast da bude prijestolnicom dobila tek prije nekoliko godina. Dotad je to bio gradić koji je svojim sivilom nalikovao na bilo koji sovjetski grad nadomak Sibira, a danas je to ponos države koji svojim građevinskim dostignućima najpoznatijih svjetskih arhitekata poput Normana Fostera podsjeća na New York.

Nitko, pa ni oni najoptimističniji nisu mogli zamisliti da će Nazarbajev uspjeti u svojem naumu da ni iz čega stvori grad budućnosti. Astana je gotovo preko noći postala grad iz djela pisaca znanstvene fantastike u koji su se slile stotine tisuća Kazaha koji dolaze iz nekoliko desetaka različitih etničkih skupina.

Mnogi su zadivljeni kazahstanskim gospodarskim čudom, pa tako i Hrvati, a naši gospodarstvenici na poticaj nekadašnjeg i sadašnjeg predsjednika, Mesića i Josipovića, sve više ulažu u jedno od najviše rastućih gospodarstava na svijetu. Naši gospodarstvenici u Kazahstanu grade dalekovode, stadione, nebodere, proširuju farmaceutsku industriju…

Naravno, nezamislivo velik rast gospodarstva nepojmljiv je bez inzistiranja na znanju i naobrazbi. I na planu edukacije stanovništva Kazasi su se čvrsto prihvatili posla, uveli obvezno dvanaestogodišnje srednjoškolsko obrazovanje, u cijelosti informatizirali škole i uveli credo »obrazovanje tijekom života«, jer su svjesni da bogomdana prirodna bogatstava nisu vječna.

Pastiri na iPadu provjeravaju vremensku prognozu

Ne čudi ni sve više nekoć nomada koji se danas koriste čudima moderne tehnologije poput prijenosnih računala i raznih drugih uređaja. Iako pomalo smiješno izgleda, ali nije rijetkost vidjeti tradicionalnog stočara ili lovca na vukove s treniranim orlom, koji je najprisutniji simbol Kazahstana, kako nadgleda stado krateći vrijeme sa slušalicama mp3 playera u ušima i promatrajući vremensku prognozu na zaslonu svog iPada kako bi na vrijeme mogao potjerati stoku u torove. To je samo jedan od pokazatelja kako je » stepski div« spojio tradicionalno i moderno u savršenu simbiozu koja jamči uspjeh i jača »motor« cijele regije.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u